Evropska komisija zaključila je da nikakav napredak nije ostvaren u oblasti kvaliteta vazduha. U državi koja hronično pati od zagađenja vazduha, naročito u Pljevljima i Bijelom Polju, ali i Podgorici i Nikšiću, već četvrtu godinu Vlada uporno odbija da usvoji Strategiju upravljanja kvalitetom vazduha i Lokalne planove kvaliteta vazduha, što znači da nemamo dugoročni plan djelovanja na polju smanjenja zagađenja vazduha, pa će se repriza alarmantnih parametara o nekvalitetnom vazduhu nastaviti, saopštila je Ecoportalu, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG, Ivana Vojinović.
Kako je kazala, u Izvještaju je navedeno da nema napretka ni u oblasti klimatskih promjena.
-Iako u protekle tri godine imamo obećanja iz Vlade da će biti usvojen Nacionalni plan adaptacije, to se nije desilo. Usvajanje tog dokumenta je urgentnije nego ikada, imajući u vidu događaje u Bosni i Hercegovini i ovih dana u Španiji, a posebno zbog činjenice da smo usljed geografske pozicije i ostalih karakteristika izloženi potencijalnim klimatskim hazardima. U oblasti klimatskih promjena još uvijek nismo unaprijedili zakonodavni okvir, jer se već tri godine radi na novom Zakonu, a u okviru kojeg bi trebalo da se obavežemo na strožije klimatske ciljeve. Očekivana je i opservacija Evropske komisije da Crna Gora i dalje značajno kasni sa usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, zbog čega nemamo ni mapu puta za postepeno izbacivanje uglja iz upotrebe. Po prvi put eksplicitno nas podsjećaju na obavezu povećanja klimatskih ambicija koje moraju biti usaglašene sa EU Paketom ,,Spremni za 55“, a koji obavezuje na smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte za 55% do 2030. godine. Ovo bi nadležni u oblasti energetike i klime morali da shvate veoma ozbiljno – istakla je Vojinović.
U oblasti upravljanja otpadom, kako nam je kazala, konstatuje se usvajanje dugo čekanog novog Zakona, ali ostaje da se vidi kakva će biti njegova implementacija.
-Ovo je oblast koja je najproblematičnija, jer već četiri godine, tj. od 2020. godine Vlada ne usvaja Državni plan upravljanja otpadom, što znači da se otpadom u određenom smislu stihijski upravlja. Već se čini nedostižnim ispunjenje završnih mjerila vezanih za dostizanje stopa reciklaže, izgradnju infrastrukture po evropskim standardima na sjeveru Crne Gore, u kojem dominiraju privremena odlagališta, kao i sanaciju neuređenih odlagališta – istakla je ona.
U Izvještaju, kako kaže, nešto je bolja ocjena kvaliteta voda, a posebno u odnosu na konačno uspostavljanje vodnog informacionog sistema na kojem se radilo dugo godina unazad.
-Ipak, značajan rad je i dalje neophodan, jer najkasnije do 2035. godine moraju biti izgrađena sva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, rekonstruisana mreža, i sl. Drugim riječima, sve površinske i podzemne vode moraće do tada da imaju tzv. dobar status. To je teško postići sa ovakvim stepenom zagađenja Ćehotine, Lima, Zete, Morače i ostalih vodotokova, ukoliko ne dođe do implementacije zakonodavstva na koju Evropska komisija poziva.
U oblasti zaštite prirode, kako pojašnjava, nijedna obaveza iz Izvjestaja za 2023. nije adresirana.
-Već gotovo četiri godine izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode nijesu završene. Posebno zabrinjava da od 2020. godine nemamo Nacionalnu strategiju biodiverziteta, čime ne ispunjavamo međunarodnu obavezu preuzetu ratifikacijom Konvencije o biodiverziteta. Uprkos ogromnoj pažnji i međunarodne i domaće javnosti, napredak nije napravljen ni u ispunjavanju završnog mjerila koje se tiče uspostavljanja održivog upravljanja Ulcinjskom solanom i osiguranja povoljnog statusa njene očuvanosti, a koja je proglašena zaštićenim područjem na nacionalnom i međunarodnom nivou 2019. godine i još uvijek nema Plan upravljanja. Takođe, pitanje vojnog poligona na Sinjajevini se poslije nekoliko godina ponovo vratilo u Izvještaj – objašnjava Vojinović.
Evropska komisija smatra da rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja ne targetira suštinski problem, međutim ovaj projekat je Crnoj Gori itekako neophodno ne samo po osnovu obaveza iz Ugovora sa Energetskom zajednicom, već i značaja koji ovo postrojenje još uvijek ima za stabilnost energetskog sistema Crna Gore, sve dok u cjelosti ne pređemo na obnovljive izvore energije. Rekonstrukcija Termoelektrane znači i svođenje emisija sumpor dioksida i azotnih oksida na granice iz Direktive o industrijskim emisijama.
-Ako istinski želimo status punopravne članice EU, nedovoljna posvećenost preporukama Evropske komisije u Poglavlju 27 više nije opcija. Neophodan je zaokret ka evropskim ekološkim standardima, od kvaliteta vazduha, preko zaštite prirode do klimatskih promjena. Na ekološke, klimatske i energetske izazove mora se odgovoriti sa ozbiljnošću i odgovornošću, jer put ka EU mora biti vođen stvarnim reformama, a ne pukim riječima – zaključila je Vojinović.
Prir. M.V.
