Procjene o stanju globalnog energetskog tržišta posljednjih dana postaju sve ozbiljnije. Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol upozorio je da Evropa raspolaže sa „možda još oko šest sedmica“ zaliha avionskog goriva, ukoliko se nastavi blokada ključnih energetskih tokova usljed rata sa Iranom.
Govoreći u intervjuu za Associated Press, Birol je ovu situaciju opisao kao „najveću energetsku krizu sa kojom smo se ikada suočili“, naglašavajući da njen epicentar leži u prekidu snabdijevanja kroz Hormuški zaliv, jednu od najvažnijih energetskih arterija na svijetu.
Hormuški moreuz kao tačka pritiska
U mirnodopskim uslovima, gotovo petina svjetske trgovine naftom prolazi kroz ovaj moreuz. Njegovo zatvaranje ili ograničavanje već sada proizvodi posljedice koje se prelijevaju na globalnu ekonomiju.
„Što duže traje, to će posljedice po ekonomski rast i inflaciju biti teže“, upozorava Birol, dodajući da će se kriza najdirektnije osjetiti kroz rast cijena goriva, gasa i električne energije.
Iako pojedine države raspolažu većim rezervama i finansijskom stabilnošću, on naglašava da ova kriza ne pravi jasne granice. „Nijedna zemlja nije imuna“, kaže, uz napomenu da će najteže posljedice ipak snositi zemlje u razvoju, posebno u Aziji, Africi i Latinskoj Americi.
Prvi udari na aviosaobraćaj
Jedan od prvih sektora koji bi mogao osjetiti direktne posljedice jeste avijacija. Ako se situacija ne stabilizuje, Birol upozorava da bi uskoro moglo doći do otkazivanja letova zbog nedostatka avionskog goriva.
Evropske aviokompanije za sada pokušavaju ublažiti zabrinutost. KLM i easyJet navode da trenutno nemaju problema sa snabdijevanjem, dok Delta Air Lines prati situaciju i ne očekuje neposredne poremećaje.
Ipak, rast troškova već je vidljiv. KLM je najavio ukidanje 160 letova sa i ka aerodromu Schiphol u Amsterdamu, što čini oko jedan odsto njegovih evropskih linija, uz obrazloženje da zbog rasta cijena kerozina dio letova više nije isplativ.
Putnici to već osjećaju kroz skuplje karte i dodatne naknade, a dalji razvoj situacije mogao bi dodatno opteretiti ovaj sektor.
Prema riječima Birola, zabrinutost nije ograničena samo na transport. Mnogi svjetski lideri već upozoravaju da bi produžena blokada mogla dovesti do šireg ekonomskog usporavanja.
„Ako Hormuški zaliv ne bude otvoren do kraja maja, mnoge zemlje, počevši od slabijih ekonomija, suočiće se sa ozbiljnim izazovima, od visoke inflacije do usporavanja rasta, pa čak i recesije“, prenosi on njihove procjene.
Dodatni problem predstavlja i praksa Irana da pojedinim brodovima naplaćuje prolazak kroz moreuz. Birol upozorava da bi takav model mogao postati presedan i za druge strateške pomorske pravce, što bi dugoročno promijenilo pravila globalne trgovine.
„Ako se jednom uvede, biće ga teško ograničiti samo na jedno mjesto“, kaže on, naglašavajući da bi slobodan protok energije trebalo da ostane osnovno pravilo.
Oštećena infrastruktura usporava oporavak
Kriza nije samo pitanje blokade, već i fizičkih oštećenja na terenu. Prema podacima koje iznosi Birol, više od 80 ključnih energetskih objekata u regionu je oštećeno, a preko trećine njih ozbiljno ili veoma ozbiljno.
U Persijskom zalivu trenutno čeka više od 110 tankera sa naftom i više od 15 brodova sa tečnim prirodnim gasom. Iako bi njihov izlazak na tržište mogao djelimično ublažiti pritisak, Birol upozorava da to nije dovoljno za stabilizaciju sistema.
Čak i u slučaju brzog postizanja mira, povratak na nivo proizvodnje prije sukoba neće biti trenutan. Proces oporavka mogao bi trajati i do dvije godine, uz postepeno vraćanje kapaciteta.
Geopolitika i energija – neraskidiva veza
Birol posebno ističe zabrinjavajuću činjenicu da relativno mali broj aktera može imati ogroman uticaj na globalnu ekonomiju. Njegova ocjena da „nekoliko stotina ljudi s oružjem“ može držati svijet u neizvjesnosti govori o dubokoj ranjivosti energetskog sistema.
Istovremeno, kriza bi mogla ubrzati promjene u energetskom sektoru. Prema njegovim riječima, moguće je jače okretanje ka alternativnim tehnologijama, uključujući nuklearnu energiju, što bi dugoročno moglo preoblikovati globalnu energetsku mapu.
„Energija i geopolitika su oduvijek bile povezane“, kaže Birol, ali dodaje da nikada nije vidio ovako snažan i dugotrajan uticaj geopolitike na energetski sistem.
Na kraju, njegova poruka ostaje jednostavna, ali teška: bez stabilizacije situacije u Hormuškom moreuzu, posljedice će se osjećati svuda, bez izuzetka.
J.M.
Izvor: Associated Press
Naslovna fotografija: Free-pik
