Evropska komisija pokrenula je novu fazu zaštite energetske infrastrukture Evropske unije, uvodeći ograničenja za finansiranje projekata obnovljivih izvora energije koji koriste invertore iz zemalja označenih kao visokorizične sa aspekta sajber bezbjednosti. Odluka se odnosi na tehnologije koje dolaze iz Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, a obuhvatiće projekte finansirane kroz evropske fondove, uključujući podršku Evropske investicione banke (EIB) i Evropskog investicionog fonda (EIF).

Iako su se prve informacije u medijima uglavnom odnosile na solarne elektrane, sada je potvrđeno da nova pravila obuhvataju i baterijske sisteme za skladištenje energije. Time se krug zahvaćenih tehnologija značajno širi, naročito u trenutku kada Evropa ubrzano povećava ulaganja u skladištenje električne energije kao ključni dio energetske tranzicije.

Proces je, prema dostupnim informacijama, formalno započeo 1. maja 2026. godine, kada su finansijske institucije dobile smjernice Evropske komisije. Međutim, industrija i dalje čeka zvanično javno objavljivanje kompletnog dokumenta. Prema navodima ESS News-a, Komisija za sada ne planira posebno saopštenje niti javnu prezentaciju odluke, iako njene posljedice mogu biti veoma široke.

Suština novih pravila odnosi se na invertore, uređaje koji predstavljaju jedan od ključnih elemenata solarnih i baterijskih sistema, jer pretvaraju jednosmjernu struju u naizmjeničnu i omogućavaju povezivanje postrojenja sa elektroenergetskom mrežom. Evropske institucije sada ih sve otvorenije posmatraju i kao potencijalnu bezbjednosnu tačku rizika, posebno zbog činjenice da su povezani na internet i da omogućavaju daljinski pristup i upravljanje sistemima.

Dokumenti u koje je imao uvid ESS News pokazuju da je Evropska komisija dodatno precizirala rokove i prelazne mehanizme za projekte unutar Evropske unije. Finansijske institucije morale su još od 1. maja da prijave sve projekte koji se nalaze u razvojnoj fazi, dok će određeni izuzeci važiti samo za projekte dovoljno napredne da mogu dobiti odobrenje do 1. novembra 2026. godine.

Drugim riječima, projekti koji su još u ranoj fazi razvoja i kod kojih je moguće promijeniti dobavljača invertora neće imati pravo na izuzeće. Time Komisija očigledno pokušava da spriječi situacije u kojima bi se postojeći projekti unaprijed „zaključali“ za opremu iz zemalja koje EU smatra bezbjednosno rizičnim.

Za projekte van Evropske unije, koji nijesu povezani niti planiraju povezivanje sa evropskom elektroenergetskom mrežom, predviđen je nešto duži prelazni period. Invertori visokorizičnih dobavljača trebalo bi postepeno da budu uklonjeni iz upotrebe do 15. aprila 2027. godine.

Nova pravila ne odnose se samo na klasične solarne sisteme. Evropska komisija je u dokumentima eksplicitno navela da su obuhvaćeni i sistemi za konverziju energije (PCS) unutar baterijskih skladišta energije. To je posebno značajno jer veliki broj baterijskih sistema koji dolaze iz Azije funkcioniše po principu „all-in-one“ rješenja, gdje su baterije, ćelije i PCS sistemi objedinjeni u jedinstven proizvod.

U praksi, to znači da bi broj dostupnih dobavljača za evropske projekte mogao postati znatno manji, a pojedini projekti mogli bi biti prinuđeni na izmjene u planovima nabavke i tehnološkim konfiguracijama.

Generalni sekretar Evropskog savjeta proizvođača solarne opreme (ESMC), Christoph Podewils, potvrdio je za ESS News da nova pravila ne ostavljaju mnogo prostora za zaobilaženje ograničenja.

Kako je naveo, regulativa se ne odnosi samo na kompanije koje proizvode opremu u Kini ili drugim visokorizičnim državama, već i na firme koje posluju u Evropi, ali su u vlasništvu ili pod kontrolom subjekata iz tih zemalja.

„Invertori su srce svake solarne i baterijske instalacije i, kao uređaji povezani na internet, predstavljaju potencijalnu ulaznu tačku za sajber napade“, poručio je Podewils.

Posebnu težinu cijeloj odluci daje i činjenica da se odnosi na milijarde eura evropskog finansiranja. Evropska investiciona banka nedavno je najavila novi paket podrške vrijedan dvije milijarde eura za projekte obnovljivih izvora energije širom Evropske unije. Međutim, ta sredstva više neće moći da budu korišćena za projekte koji uključuju invertore iz zemalja označenih kao visokorizične.

Prema podacima Evropske komisije, sama Evropska investiciona banka finansirala je oko 20% ukupno instaliranih solarnih kapaciteta u EU tokom 2025. godine. Ako se taj trend nastavi, nova pravila mogla bi imati vrlo konkretan uticaj na evropsko tržište obnovljivih izvora energije, ali i na globalne lance snabdijevanja koji su godinama građeni oko kineske proizvodnje energetskih tehnologija.

J.M.

Naslovna fotografija: Unsplash

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Subscribe
Notify of
0 Comments
Najstariji
Najnoviji
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Poslovna transformacija Rudnika uglja Pljevlja počela kroz nova radna mjesta

ECO MNE

CBAM smanjuje isplativost izvoza električne energije iz Crne Gore

ECO POLIS

Pet mitova o obnovljivim izvorima energije koje podaci danas lako demantuju