Evropska unija zatražila je od Kine da dobrovoljno ograniči izvoz hibridnih automobila proizvedenih u toj zemlji na evropsko tržište, objavio je Financial Times, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa razgovorima.
Brisel, prema navodima lista, želi da Peking prihvati da se udio kineskih vozila u ukupnoj prodaji hibrida u EU zadrži na približno 15 odsto. Takav zahtjev podrazumijevao bi znatno povlačenje kineskih proizvođača, koji trenutno zauzimaju više od trećine tog dijela evropskog tržišta.
Inicijativa dolazi uoči trgovinskih pregovora koji bi narednog mjeseca trebalo da budu održani u Pekingu. Evropska strana pokušava da prije sastanka pronađe prostor za dogovor i izbjegne dalje zaoštravanje odnosa, nakon niza mjera koje su dvije strane uvele jedna drugoj. Pritisak na Brisel istovremeno raste i unutar same Unije. Evropski proizvođači automobila suočavaju se sa sve snažnijom konkurencijom jeftinijih vozila kineske proizvodnje, čije prisustvo na tržištu ubrzano raste. Nekoliko velikih kompanija već je najavilo opsežna smanjenja broja zaposlenih.
Nadzorni odbor Volkswagen grupe početkom ovog mjeseca odobrio je plan „Future Plan 2030“, kojim je predviđeno ukidanje još približno 50.000 radnih mjesta širom grupacije. Ova odluka nadovezala se na raniju najavu da će tokom ove godine biti ukinuto 50.000 pozicija, pa bi ukupan broj planiranih smanjenja u Volkswagenu do kraja decenije trebalo da dostigne 100.000.
Zahtjev za ograničavanje izvoza hibridnih vozila dio je šireg evropskog nastojanja da smanji neravnotežu u trgovini sa Kinom. EU je u junu Pekingu ostavila rok da do oktobra pokaže „opipljive rezultate“ u sužavanju trgovinskog deficita.
Jedan od izvora Financial Timesa naveo je da Brisel od Kine nije tražio uzdržanost samo kada je riječ o vozilima. Zahtjev obuhvata i izvoz druge robe, među kojom su hemijski proizvodi, dok evropska strana istovremeno očekuje da Kina poveća kupovinu proizvoda iz EU.
„Ako oni ne ograniče izvoz na naše tržište, ograničićemo ga mi. Ovdje je riječ o zaustavljanju deindustrijalizacije. Moramo djelovati. Riječ je o kontrolisanoj trgovini“, kazao je jedan zvaničnik EU za Financial Times.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno je upozorila da je trgovinski deficit EU sa Kinom dostigao milijardu eura, odnosno 1,14 milijardi dolara dnevno, ocijenivši da je takva neravnoteža došla do „prelomne tačke“. U govoru o stanju Unije upotrijebila je i izraz „drugi kineski šok“, ukazujući na posljedice snažnog priliva kineske robe na evropsku industriju.
Dvije strane su u junu uspostavile Forum za trgovinske i investicione konsultacije između EU i Kine, zamišljen kao mjesto za rješavanje sporova i pitanja povezanih sa pristupom tržištima. Dosadašnji razvoj događaja, međutim, pokazuje da su ključne razlike i dalje prisutne. Brisel je u oktobru 2024. godine uveo antisubvencijske carine do 45 odsto na električna vozila iz Kine, uz obrazloženje da kineska državna podrška njihovim proizvođačima narušava ravnopravnu tržišnu utakmicu. Peking je odgovorio carinama na uvoz evropskog konjaka, mesa i mliječnih proizvoda.
Uvoz kineskih baterijskih električnih vozila nakon uvođenja evropskih carina porastao je tek neznatno. Istovremeno je otvoren drugi pravac ulaska kineske automobilske industrije na tržište EU – preko hibridnih modela, na koje se primjenjuje jedinstvena carinska stopa od 10 odsto.
Uvoz kineskih hibridnih vozila povećan je više od deset puta, sa 3.800 automobila u oktobru 2024. na 50.000 u julu 2026. godine. Uz snažan rast količine, njihove prosječne cijene su pale, čime je dodatno pojačan pritisak na evropske proizvođače i ubrzana rasprava o tome koliko daleko EU treba da ide u zaštiti sopstvene industrije.
J.M.
Naslovna fotografija: Jengtingchen/Wikimedia Commons
