Evropska komisija najavila je paket mjera kojim želi istovremeno ublažiti pritisak visokih cijena energije i ubrzati prelazak na čiste tehnologije. U fokusu su niži porezi na električnu energiju i novi podsticaji za napuštanje vozila i sistema grijanja koji koriste fosilna goriva, potezi koji dolaze u trenutku kada rat u Iranu dodatno destabilizuje energetska tržišta i pojačava neizvjesnost.
Manji porezi na struju, veći pritisak na fosilna goriva
Suština plana je relativno jednostavna: električna energija treba da bude povoljnija od nafte i gasa. Komisija zato predlaže izmjene poreskih pravila kako bi se smanjili računi za domaćinstva i privredu, ali i ubrzao prelazak na tehnologije koje ne zavise od uvoza goriva.
Paralelno sa tim, najavljena su i privremena pravila o državnoj pomoći, koja bi državama članicama omogućila da direktno zaštite građane i kompanije od visokih cijena energije. Ipak, iz Brisela poručuju da takve mjere moraju biti pažljivo dizajnirane, „ciljane, pravovremene i privremene“, kako ne bi dugoročno narušile tržište.
Za razliku od perioda nakon ruske invazije na Ukrajinu, Komisija se ovaj put nije odlučila za oštrije intervencije poput poreza na ekstraprofit naftnih i gasnih kompanija, iako je dio država članica to tražio. Odbijena je i ideja ograničavanja cijena gasa, koju su stručnjaci ocijenili kao potencijalno štetnu.
Komesar za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen istakao je da je dugoročni cilj jasan: manje oslanjanja na uvoz i više domaće proizvodnje čiste energije.
„Ulaganjem u čistu energiju i elektrifikaciju oslobađamo dodatna sredstva za našu ekonomiju“, rekao je Jørgensen. „U budućnosti, umjesto da stalno kupujemo gorivo koje sagorijevamo, moramo proizvoditi vlastitu energiju.“
Evropa je nakon krize iz 2022. godine značajno ubrzala instalaciju vjetroelektrana i solarnih sistema. Ipak, zamjena uređaja koji koriste naftu i gas ide sporije nego što se očekivalo, što znači da zavisnost od uvoza i dalje ostaje ranjiva tačka.
Rat u Iranu dodatno je naglasio taj problem. Skokovi cijena energenata ponovo su pokazali koliko je evropski sistem osjetljiv na spoljne šokove, a analitičari upozoravaju da bi takva nestabilnost mogla potrajati i nakon eventualnog smirivanja sukoba.
Cijena struje kao presudan faktor
Komisija planira da prije ljeta definiše konkretan cilj elektrifikacije, kao i mjere koje bi smanjile razliku u cijeni između električne energije i fosilnih goriva. Upravo taj odnos cijena, kako ističu stručnjaci, često odlučuje da li će građani i industrija zaista preći na čistije tehnologije.
U tom kontekstu sve se češće pominje i postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva, koje i dalje utiču na tržište.
Ipak, promjene poreskih pravila u EU nisu jednostavne. Za njih je potrebna jednoglasna podrška svih država članica, što je u praksi često teško postići. Zbog toga dio ekoloških organizacija predložene mjere opisuje kao nedovoljno ambiciozne.
Antony Froggatt iz organizacije Transport and Environment smatra da plan ide u dobrom pravcu, ali da ne nudi dovoljno snažne finansijske mehanizme. „Dok naftne kompanije ostvaruju ogromne profite, porezi na ekstraprofit koji bi pomogli domaćinstvima ostaju ključni“, rekao je za The Guardian.
Računi za struju i uloga mrežnih troškova
Jedan od konkretnih koraka koji slijedi jeste zakonski predlog najavljen za maj, kojim bi se podstakla efikasnija upotreba elektroenergetske mreže i fleksibilnija potrošnja.
Države članice i regulatori dobiće veću slobodu da smanjuju poreze i naknade, posebno za ranjive grupe i energetski intenzivne industrije.
Louise Sunderland iz organizacije Regulatory Assistance Project ukazuje da je to važan potez, jer više od polovine računa za struju u EU čine upravo mrežni i poreski troškovi. Ipak, upozorava da uspjeh zavisi od primjene u praksi. „Mnoge vlade već imaju mogućnost da smanje poreze na električnu energiju, ali je nijesu iskoristile“, rekla je za The Guardian.
Komisija paralelno radi i na sigurnosti snabdijevanja. Planirano je ranije punjenje skladišta gasa, kao i koordinisana nabavka avionskog goriva, za koje postoji bojazan da bi moglo postati deficitarno.
Najavljeno je i formiranje posebne opservatorije koja će pratiti tržište transportnih goriva i omogućiti pravovremenu reakciju u slučaju poremećaja.
Dio paketa odnosi se i na dostupnost čistih tehnologija. Komisija želi da promoviše modele socijalnog lizinga za električna vozila, toplotne pumpe i male baterijske sisteme, uz podršku državama da razviju finansijske podsticaje u skladu sa budžetskim pravilima.
Jørgensen naglašava da trenutna kriza zahtijeva fleksibilnost u pomoći privredi i domaćinstvima, ali uz jasnu granicu: svaka podrška fosilnim gorivima mora biti privremena i strogo usmjerena.
Manje potrošnje kao neizbježan dio rješenja
Komesar je podržao i mjere štednje energije koje je nedavno predložila Međunarodna agencija za energiju (IEA), uključujući smanjenje vožnje i izbjegavanje letova. Ipak, ove preporuke nisu dio glavnog paketa, već su uvrštene u dodatni dokument sa primjerima dobrih praksi.
„Na strani potražnje i dalje podstičemo države članice da učine sve što mogu kako bi smanjile potrošnju“, rekao je Jørgensen za The Guardian, dodajući da izbor konkretnih mjera treba da ostane u nadležnosti nacionalnih vlada.
U zbiru, predložene mjere pokazuju pravac u kojem se EU kreće: jeftinija električna energija, veća elektrifikacija i postepeno udaljavanje od fosilnih goriva. Koliko će brzo i efikasno taj plan biti sproveden, zavisiće prije svega od političke volje država članica i njihove spremnosti da iskoriste već postojeće mehanizme.
J.M.
Izvor: The Guardian
Naslovna fotografija: Pixabay
