Evropska komisija je danas predstavila inicijativu „Mapa puta ka prirodnim kreditima“ – dokument koji otvara vrata inovativnom pristupu finansiranja zaštite prirode kroz privatna ulaganja. Cilj je da se prepoznaju i nagrade oni koji ulažu u aktivnosti očuvanja prirode, bilo da se radi o kompanijama, institucijama, javnim tijelima ili pojedincima.
Šta su prirodni krediti?
Prirodni krediti predstavljaju ulaganja u tzv. prirodno-pozitivne aktivnosti – one koje doprinose očuvanju i obnovi ekosistema. Oni koji ih sprovode, zauzvrat mogu imati višestruke koristi: čistije i zdravije okruženje, smanjenje poslovnih rizika, bolju reputaciju i veću društvenu prihvaćenost svojih projekata.
Takve aktivnosti, poput obnove močvara ili pošumljavanja, mogu biti procijenjene i sertifikovane od strane nezavisnih organizacija, čime se stvara povjerenje i sigurnost za investitore.
Ovi krediti mijenjaju način na koji vrednujemo prirodu, ne samo kao resurs, već kao investicionu priliku koja može donijeti dobit i ljudima i planeti.
Prilika za prirodu i privredu
Uzimajući u obzir da čak tri četvrtine biznisa u eurozoni direktno zavise od prirode, prirodni krediti se nameću kao novi alat koji može doprinijeti obnovi biodiverziteta, a istovremeno donijeti prihod onima koji štite prirodu.
Pored velikih korporacija i finansijskih institucija, ove kredite mogu koristiti i mali ulagači, opštine, kao i lokalne zajednice – uključujući poljoprivrednike, šumare, ribare i vlasnike zemljišta, koji bi na ovaj način mogli ostvariti dodatne prihode i ojačati otpornost svojih poslovanja.
„Moramo prirodu uvrstiti u bilanse. To je upravo ono što prirodni krediti omogućavaju. Ako su dobro osmišljeni, oni predstavljaju efikasan, tržišno orijentisan instrument koji podstiče privatni sektor da ulaže i inovira. A sa ulaganjem i inovacijom, stvaramo prihod za one koji štite prirodu – uključujući naše farmere, vlasnike zemljišta i šumare“, izjavila je predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen.
Već sada, klimatski rizici uzrokuju rast troškova osiguranja, remete lance snabdijevanja i ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju. Ako se biznisi ne prilagode, u narednih deset godina mogli bi izgubiti i do 7% godišnje dobiti.
Jasni koraci i otvorena vrata za učešće
Usvojena Mapa puta, razvijena u saradnji sa zainteresovanim stranama, predviđa pristup „odozdo nagore“, čime se nastoji zatvoriti ekološki investicioni jaz i otvoriti prostor za dodatno, dobrovoljno finansiranje prirodno-pozitivnih aktivnosti.
Cilj je uspostaviti jasne standarde i pouzdanu sertifikaciju, kako bi sistem prirodnih kredita bio efikasan, vjerodostojan i jednostavan za primjenu. Mapa puta će se osloniti i na postojeće sertifikacione mehanizme, uz posebnu pažnju na sprječavanje tzv. greenwashinga, kroz snažnu upravljačku strukturu.
Evropska unija je već preuzela obavezu da do 2026–2027. godine izdvoji 10% budžeta za biodiverzitet, kao i da udvostruči izdvajanja za međunarodne projekte zaštite prirode na 7 milijardi eura. Ipak, s obzirom na to da se godišnje procjenjuje potreba za čak 65 milijardi eura u oblasti biodiverziteta, kombinovanje javnog i privatnog kapitala biće ključno.
Evropska komisija pozvala je sve zainteresovane – preduzeća, naučnike, vlade i civilno društvo – da se uključe u oblikovanje ove inicijative putem javnog poziva za komentare, koji će biti otvoren do 30. septembra 2025. godine.
Pilot-inicijative prirodnih kredita već su pokrenute u Francuskoj, Estoniji i Peruu, dok EU aktivno sarađuje sa međunarodnim partnerima poput Biodiversity Credit Alliance, Svjetskog ekonomskog foruma i Međunarodnog savjetodavnog panela za kredite iz biodiverziteta.
Zašto su prirodni krediti važni?
Priroda je temelj našeg zdravlja, ekonomskog blagostanja i otpornosti društva. Više od polovine globalnog BDP-a i dvije trećine ekonomske vrijednosti EU direktno zavise od prirode i njenih usluga – podsjeća Svjetski ekonomski forum.
Ciljevi prirodnih kredita savršeno se uklapaju i u širi evropski okvir – uključujući Viziju za poljoprivredu i ishranu, Strategiju za otpornost voda, kao i Evropski pakt za okeane.
Ova inicijativa nije samo finansijski alat, već potencijalni pokretač nove ere u kojoj će očuvanje prirode postati sastavni dio ekonomskog rasta – održivog, pravičnog i otpornog.
Izvor: Evropska komisija
