Evropska unija ima potencijal da do 2050. godine proizvodi gotovo 90% svoje električne energije iz obnovljivih izvora, ali da bi se taj ambiciozni cilj ostvario, potrebno je udvostručiti godišnje dodavanje kapaciteta obnovljive energije – na čak 122 gigavata. Ovo je ključna poruka prvog Regionalnog izvještaja o energetskoj tranziciji, koji je objavila Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA), u saradnji sa Evropskom komisijom.
Prema ovom izvještaju, EU bi već do 2030. godine mogla dostići 70% električne energije iz obnovljivih izvora. Ipak, tranzicija ka čistoj energiji neće biti moguća bez značajnih ulaganja – procijenjenih na čak 5,6 biliona eura do 2050. godine, posebno u jačanje kapaciteta i infrastrukture elektroenergetskog sektora. To je gotovo 50% više nego što se danas ulaže, što znači da će biti potrebno prosječno 220 milijardi eura godišnje.
Generalni direktor IRENA-e, Frančesko La Kamera, naglašava da je ulaganje u energetsku tranziciju unutar EU „odluka bez žaljenja“. Prema procjenama, evropska ekonomija bi mogla rasti po stopi od 2% godišnje do 2050, dok bi broj radnih mjesta u sektoru energije porastao na gotovo osam miliona već tokom ove decenije.
„Ako se obnovljivi izvori niske cijene stave u srž energetskog sistema, tranzicija može ne samo da ojača energetsku nezavisnost EU, već i da osigura pristupačnu i održivu energiju za industriju, domaćinstva i zajednice širom Unije“, ističe La Kamera.
Širenje obnovljivih izvora takođe vodi ka nižim veleprodajnim cijenama električne energije, dok moderna infrastruktura omogućava dugoročnu stabilnost cijena. Procjenjuje se da bi ukupna godišnja ulaganja u energetsku tranziciju mogla dostići i do 1 bilion eura do sredine vijeka – što bi predstavljalo oko 6% bruto domaćeg proizvoda EU iz 2024. godine.
Ipak, uprkos sve većem zalaganju, tempo razvoja tehnologija obnovljivih izvora i dalje ne prati postavljene ciljeve. Zbog toga izvještaj snažno apeluje na ubrzanje elektrifikacije i povećanje direktne upotrebe obnovljive energije, sa ciljem da ona čini 42,5% ukupne finalne potrošnje energije do 2030. godine.
Za postizanje tog cilja, IRENA preporučuje značajno širenje kapaciteta solarne i vjetroenergije – ukupno najmanje 1100 gigavata, zatim razvoj baterijskih sistema za skladištenje energije kapaciteta 46 gigavata, kao i ubrzanje elektrifikacije sa ciljem da do kraja decenije u upotrebi bude 100 miliona električnih vozila.
Pored toga, važnu ulogu će igrati i uspostavljanje regulatornih i investicionih okvira za razvoj vodoničnih čvorišta i velikih sistema za elektrolizu.
Komesar EU za energiju i stanovanje, Dan Jorgensen, poručio je da ovaj izvještaj predstavlja „jasan kompas“ za energetsku tranziciju Evrope:
„Pomoći će nam u sprovođenju Akcionog plana za pristupačnu energiju, kroz koji gradimo čistu, konkurentnu i sigurnu Energetsku uniju.“
Izvor: electrifiED
