Portugal će morati da plati 10 miliona eura kazne, uz dodatnih 41.250 eura dnevno, jer nije ispunio obaveze iz evropskih propisa o zaštiti prirode i biodiverziteta, odlučio je Sud pravde Evropske unije. Kazna će se obračunavati sve dok ta država ne postupi po ranijoj presudi iz 2019. godine, kojom joj je naloženo da uskladi svoje zakonodavstvo sa Direktivom o staništima, jednim od ključnih akata EU u oblasti zaštite životne sredine.
Sud je naveo da je izrečena najveća moguća novčana kazna, kako bi se Portugal dodatno podstakao da okonča dugogodišnje kršenje propisa. Dnevni iznos od 41.250 eura zasniva se na obračunu od 750 eura za svako od 55 područja koja, prema ocjeni suda, i dalje nisu adekvatno zaštićena, iako je Lisabon još prije sedam godina dobio obavezu da to učini. Kazna će se smanjivati za 750 eura dnevno za svako područje koje bude usklađeno sa evropskim pravilima.
U obrazloženju presude ističe se da je riječ o posebno ozbiljnim povredama prava Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine, koje traju već duži period. Sud podsjeća da teritorija Portugala obuhvata izuzetno bogat biodiverzitet, uključujući 99 tipova staništa i 335 vrsta obuhvaćenih Direktivom o staništima, zbog čega je zaštita tih područja od posebnog značaja za zajedničko prirodno nasljeđe Evropske unije. Upravo zbog značaja tih vrijednosti, ali i zbog dugog trajanja spora i finansijskih mogućnosti države da plati kaznu, sud je odlučio da izrekne paušalnu kaznu od 10 miliona eura.
Spor između Portugala i evropskih institucija traje godinama. Evropska komisija je više puta upozoravala Lisabon da nije preduzeo potrebne mjere za očuvanje staništa i vrsta na područjima koja su, prema evropskom zakonodavstvu, morala biti proglašena zonama posebne zaštite.
Prema pravilima EU, države članice su bile dužne da područja od „značaja za Zajednicu“ u okviru atlantske biogeografske regije proglase posebnim područjima očuvanja (SAC) i za njih usvoje planove upravljanja i mjere zaštite u roku od šest godina.
Među tim područjima nalaze se Peneda-Gerês, jedini nacionalni park u Portugalu, zatim Prirodni park Litoral Norte, kao i slivovi rijeka Minjo i Lima. Na listi su i Valongo, poznat po rijetkim vrstama paprati i kao važno stanište daždevnjaka sa zlatnim prugama, planinski masiv Serra d’Arga, kao i zaštićeni pejzaž Corno do Bico, pokazuju zvanični podaci iz postupka.
Sud je još 2019. godine, u predmetu koji je pokrenula Evropska komisija, utvrdio da Portugal nije ispunio obaveze i da nije proglasio 61 područje u okviru atlantske i mediteranske biogeografske klasifikacije biodiverziteta, niti je usvojio odgovarajuće mjere zaštite.
Iz portugalske vlade navode da spor ima dugu istoriju i da se proteže kroz mandate čak 12 različitih vlada u periodu od oko 30 godina, ali tvrde da je u posljednje vrijeme napravljen značajan napredak. Prema riječima portparola vlade, prošlog aprila pokrenut je intenzivan zakonodavni proces, koji je omogućio brzo proglašavanje posebnih područja očuvanja i usvajanje planova upravljanja.
„Preostalo je još vrlo malo posla da bi proces bio završen i da bi Portugal u potpunosti ispunio obaveze koje proizlaze iz Direktive o staništima“, saopšteno je iz vlade, uz ocjenu da se očekuje skoro potpuno usklađivanje sa evropskim pravilima.
Ovaj slučaj je podsjetnik da evropski standardi u oblasti zaštite prirode podrazumijevaju konkretnu primjenu, a ne samo formalno usvajanje propisa. Za Crnu Goru, koja kroz Poglavlje 27 preuzima obimne obaveze u oblasti zaštite životne sredine, to znači da će njihovo sprovođenje u praksi biti jednako važno kao i samo usklađivanje zakonodavstva.
J.M.
Naslovna fotografija: Free-pik
