Evropska komisija predstavila je novi integrisani pristup upravljanju rizikom od šumskih požara, nastojeći da odgovori na trend njihovog sve većeg obima, učestalosti i razornosti širom kontinenta. Predložena strategija obuhvata prevenciju, pripravnost, reagovanje i oporavak, a cilj joj je da poveća otpornost Evrope na rastuću prijetnju od požara i obezbijedi snažniju zaštitu građana, prirode, infrastrukture i kulturnog nasljeđa.
Dokument je objavljen u okviru Strategije Unije za pripravnost, a sadrži smjernice i preporuke za nacionalne i regionalne vlasti, kao i za druge relevantne aktere, o tome kako unaprijediti sistem upravljanja požarima kroz koordinisano djelovanje u svim fazama, od sprečavanja do obnove nakon katastrofa.
Najteža sezona požara i sve veći uticaj klimatskih promjena
Procjene Evropske komisije pokazuju da će se razmjere i intenzitet požara u Evropi dodatno povećavati. Kao upozorenje navodi se 2025. godina, u kojoj je zabilježena najteža sezona požara od kada postoje evidencije, sa više od milion hektara opožarene površine.
Ovakav trend povezuje se sa sve izraženijim klimatskim promjenama, ali i drugim faktorima koji utiču na stanje šumskih i ruralnih područja. Zbog toga Komisija naglašava da je obnova prirode jedan od ključnih elemenata borbe protiv požara, jer zdravi i dobro očuvani ekosistemi bolje podnose ekstremne uslove i sporije šire vatru.
Novi pristup stavlja snažan akcenat na prevenciju, posebno kroz mjere zasnovane na očuvanju i obnovi ekosistema. Ideja je da se formiraju pejzaži otporniji na požare, čime bi se smanjio i rizik od njihovog nastanka i razmjera štete.
U tom kontekstu Komisija je usvojila i posebne smjernice koje povezuju mrežu Natura 2000 i prilagođavanje klimatskim promjenama, sa ciljem da se upravljanje zaštićenim područjima bolje uskladi sa novim klimatskim uslovima. Dokument daje preporuke kako da se planiranje prostora učini otpornijim na požare, ali i kako da se te mjere sprovode uz očuvanje osnovnih ciljeva zaštite prirode.
Istovremeno, smjernice pojašnjavaju i koje fleksibilnosti države članice imaju u vanrednim situacijama, poput velikih požara, kada je neophodno brzo reagovati radi zaštite ljudi i biodiverziteta.
Kako bi se unaprijedilo dugoročno planiranje, Komisija će pripremiti i ažurirane smjernice za procjenu rizika, koje će države članice moći da uključe u svoje nacionalne izvještaje i strategije.
Građani sve zabrinutiji, jača uloga edukacije i javnosti
Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, polovina građana Evrope izražava zabrinutost zbog rastuće prijetnje od požara, što je dodatni razlog da se u strategiju uključi i šira javnost.
Komisija planira da pojača aktivnosti na podizanju svijesti o rizicima, ali i da uključi građane u programe pripravnosti. To uključuje uvođenje tema vezanih za vanredne situacije u obuku nastavnog kadra, promociju pripravnosti kroz programe EU za mlade, kao i podsticanje razmjene iskustava i volonterskih aktivnosti.
U tom cilju organizovan je i poseban Evropski panel građana posvećen pitanju požara i pripravnosti, kako bi se mišljenje javnosti uključilo u oblikovanje budućih politika.
Jačanje kapaciteta za reagovanje i bolja međunarodna saradnja
Komisija planira dodatno unaprjeđenje operativne spremnosti, uključujući nastavak raspoređivanja vatrogasaca u područja visokog rizika, kao i razmjenu stručnjaka između država. Saradnja će biti proširena i sa regionima širom svijeta koji se često suočavaju sa velikim požarima.
Državama članicama biće dostupne i posebne mogućnosti finansiranja, dok će se istovremeno unaprijediti tehnološki alati za praćenje i procjenu rizika. Poseban značaj ima dalji razvoj Evropskog informacionog sistema za šumske požare, koji se oslanja na satelitski program Copernicus, uz unapređenje sistema ranog upozoravanja i praćenja požara.
Planirano je i uvođenje standardizovanog modeliranja rizika na nivou cijele Evrope, kako bi se lakše prepoznale najbolje prakse za smanjenje opasnosti i povećanje otpornosti prostora. Komisija paralelno razvija i alate za modeliranje požara uz pomoć vještačke inteligencije, koji bi trebalo da pomognu u donošenju bržih i preciznijih odluka.
Kao dio jačanja sistema reagovanja, predviđeno je proširenje flote rescEU za gašenje požara. Planirana je nabavka 12 aviona i pet helikoptera, a prvi helikopter iz ove flote, koji je Rumuniji isporučen u januaru 2026. godine, biće spreman za sezonu požara iste godine.
Evropska komisija radi i na uspostavljanju evropskog centra za gašenje požara na Kipru, koji bi trebalo da bude regionalno središte za obuku, vježbe i sezonsku pripravnost. Centar će imati dvostruku ulogu: operativnu, za reagovanje u kriznim situacijama, i razvojnu, kroz jačanje kapaciteta i razmjenu znanja.
Novi pristup obuhvata i bolje praćenje dugoročnih posljedica koje požari imaju na ljude koji u njima učestvuju. Komisija predlaže prikupljanje podataka kako bi se bolje razumjeli zdravstveni rizici kojima su izloženi vatrogasci, uključujući kontakt sa opasnim uslovima i toksičnim materijama.
Pored toga, planira se jačanje saradnje u oblasti oporavka nakon požara, uz razmjenu najboljih praksi za obnovu pogođenih područja i njihovo prilagođavanje budućim klimatskim uslovima. Cilj je da se nakon katastrofa ne vraća samo prethodno stanje, već da se stvore otporniji i dugoročno stabilniji ekosistemi.
Nastavak razvoja evropskog sistema civilne zaštite
Požari se sve češće prepoznaju kao jedan od najvećih bezbjednosnih i ekoloških izazova u Evropi. Mehanizam civilne zaštite EU i strateška rezerva rescEU već su se pokazali ključnim u pružanju pomoći državama članicama, posebno kroz vazdušne kapacitete i prekograničnu saradnju.
Nove mjere nadovezuju se na napore da Evropa bude otpornija, spremnija i bolje koordinisana u suočavanju sa rizikom od požara, a zasnovane su na Strategiji Unije za pripravnost usvojenoj 26. marta 2025. godine.
Evropska komisija najavila je da će u narednom periodu predstaviti i predlog preporuke Savjeta o integrisanom upravljanju rizikom od požara, čime bi ovaj pristup dobio i formalni politički okvir.
Sprovođenje mjera biće realizovano u saradnji sa državama članicama, regionima, civilnom zaštitom, upravljačima zemljišta i drugim akterima, uz pristup koji uključuje sve nivoe vlasti i cijelo društvo. Napredak će se redovno pratiti i o njemu će biti izvještavani Evropski parlament, Savjet EU, Evropski ekonomsko-socijalni komitet i Komitet regiona.
Komisija zaključuje da zdravi i dobro upravljani ekosistemi predstavljaju jednu od najefikasnijih zaštita od ekstremnih događaja, jer mogu ublažiti posljedice požara, poplava i suša, uz istovremeno jačanje biodiverziteta, lokalnih zajednica i ekonomske otpornosti.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Služba zaštite i spašavanja Češka
