Ministri energetike država članica Evropske unije usaglasili su 26. juna zajednički stav o predloženom paketu mjera za evropske elektroenergetske mreže, čime je napravljen još jedan korak ka bržem razvoju infrastrukture koja treba da prati energetsku tranziciju. Istog dana, paralelno sa ministarskim sastankom, potpisana je i posebna trojna inicijativa o skladištenju energije, koja okuplja javne vlasti, sektor skladištenja i velike industrijske potrošače energije.
Paket mjera za elektroenergetske mreže zamišljen je kao odgovor na jedan od ključnih problema evropske energetske tranzicije. Proizvodnja iz obnovljivih izvora ubrzano raste, ali se mreže u mnogim državama ne razvijaju istim tempom. Zbog toga se sve češće dešava da projekti solarnih i vjetroelektrana, kao i sistemi za skladištenje energije, čekaju na priključenje ili se suočavaju sa nejasnim i dugim procedurama.
Cilj predloženog paketa je da se omogući brže širenje elektroenergetskih mreža, kako na nacionalnom, tako i na prekograničnom nivou. To bi trebalo da podrazumijeva ubrzavanje izdavanja dozvola za energetsku infrastrukturu, ali i stvaranje okvira za bolje i efikasnije planiranje razvoja mreže. Drugim riječima, Evropska unija pokušava da uskladi razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora sa kapacitetom mreže da tu energiju prihvati, prenese i raspodijeli.
Dogovor ministara pozdravilo je udruženje SolarPower Europe, koje predstavlja evropsku solarnu industriju. Iz tog udruženja ocijenili su da je zajednički stav Savjeta za energetiku važan korak u napretku evropske energetske tranzicije. Ipak, SolarPower Europe smatra da postignuti dogovor ne ide dovoljno daleko. Zamjenik izvršnog direktora udruženja Dris Ake ukazao je da u zajedničkom stavu nedostaje snažniji iskorak kada je riječ o digitalizaciji procedura za izdavanje dozvola, jasnim rokovima za priključenje na mrežu i većoj transparentnosti za investitore u obnovljive izvore i skladištenje energije.
Za investitore je to jedno od ključnih pitanja. Bez jasnih rokova i preglednih informacija o mogućnostima priključenja, projekti koji su već tehnički i finansijski pripremljeni mogu ostati blokirani godinama. To ne usporava samo pojedinačne investicije, već i šire ciljeve Evropske unije u oblasti dekarbonizacije i energetske bezbjednosti.
SolarPower Europe je dodatno kritikovao to što Savjet, prema njihovoj ocjeni, nije posvetio dovoljno pažnje rješenjima za fleksibilnost elektroenergetskog sistema koja nijesu zasnovana na fosilnim gorivima. U tu grupu spadaju sistemi za skladištenje energije i upravljanje potrošnjom, odnosno mogućnost da se potrošnja električne energije bolje prilagođava proizvodnji iz obnovljivih izvora.
Iz udruženja su poručili da je sada na Evropskom parlamentu da unaprijedi prijedlog u tim segmentima.
„Lopta je sada u dvorištu Evropskog parlamenta, koji ima priliku da poboljša ove tačke“, saopštio je SolarPower Europe.
Uporedo sa sastankom ministara potpisan je i trojni sporazum Evropske unije o skladištenju energije, sa ciljem da se u kratkom roku ubrza razvoj novih kapaciteta. Inicijativa podrazumijeva obavezu 22 države članice da u naredne dvije godine dodaju između 30 i 35 gigavata novih kapaciteta za skladištenje energije.
U okviru dogovora, investitori u obnovljive izvore i skladištenje energije dostavljaće godišnje procjene novih projekata skladištenja i hibridnih energetskih postrojenja. Istovremeno, industrije koje troše velike količine energije obavezale su se da razvijaju projekte skladištenja na sopstvenim lokacijama. Takav pristup trebalo bi da pomogne industriji da bolje upravlja potrošnjom i smanji pritisak na mrežu u periodima veće potražnje.
Države članice, sa svoje strane, treba da podrže razvoj sektora skladištenja uklanjanjem prepreka koje usporavaju projekte, dok će Evropska komisija pružati podršku u kreiranju finansijskih šema za skladištenje energije.
I pored toga, SolarPower Europe upozorava da ostaje nejasno kako će Evropska unija, sa postojećim instrumentima, dostići cilj od najviše 35 gigavata novih kapaciteta u naredne dvije godine. Udruženje smatra da je, za ostvarenje tog kratkoročnog cilja, ali i šireg cilja od 200 gigavata kapaciteta za skladištenje energije do 2030. godine, Evropi potreban poseban Akcioni plan za baterijske sisteme za skladištenje energije.
Takav plan bi, prema njihovoj ocjeni, trebalo da obezbijedi stabilniji i predvidljiviji okvir za ulaganja. Bez toga, razvoj obnovljivih izvora i dalje može nailaziti na ograničenja koja ne dolaze iz same proizvodnje, već iz nemogućnosti mreže i sistema da tu energiju pravovremeno prihvate i iskoriste.
„Jasan, dugoročan okvir usmjeren na konkretne tehnologije od ključnog je značaja za pokretanje investicija, širenje obnovljivih izvora i očuvanje stabilnosti i fleksibilnosti elektroenergetskog sistema“, poručili su iz SolarPower Europe.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
