Nikola Rovčanin, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore, kazao je u intervjuu za Ecoportal da ne razmišljaju o bilo kakvoj obustavi rada TE „Pljevlja” u dužem periodu, imajući u vidu koliko je važna za elektroenergetski sistem države.
Kako je istakao, Vlada Crne Gore je na prethodnim sjednicama usvojila zaključak kojim nalaže Agenciji za zaštitu životne sredine prekid postupka za oduzimanje integrisane dozvole, kao i zaključak o prihvatanju informacije u kojoj je jasno izražen stav da je preovlađujući javni interes da TE nastavi sa radom.
-Ovim su se, pored obaveza kompanije preuzetih iz Zakona o energetici, stvorili uslovi da organi donesu odluku o nastavku rada nakon redovnog godišnjeg remonta – dodao je Rovčanin.
Razvoj energetike u Crnoj Gori
Odgovarajući na pitanje da li je potrebno unaprijediti postojeću infrastrukturu kako bi se doprinijelo daljoj valorizaciji obnovljivih izvora energije, Rovčanin je kazao, da su u stalnim konsultacijama sa njihovom kćerkom firmom CEDIS i CGES, kako bi kroz sinergijski efekat, sve planove usmjerili ka zajedničkom razvoju energetike Crne Gore.
-Zato je i osnovana Komisija za investicije u elektroenergetski sektor. Zadatak Komisije je da jasno definiše pravce daljeg razvoja elektroenergetskog sektora u Crnoj Gori i intenzivira investicioni proces sa akcentom na projektima u oblasti obnovljivih izvora energije. U tom smislu, Komisija će nastojati da ubrza sve administrativno – tehničke procedure i otkloni potencijalne barijere u cilju efikasnije realizacije planiranih investicija, a kontinuirano će se raditi i na unapređivanju regionalne saradnje – kazao je Rovčanin.
Mogući scenariji ukoliko bi se ugasila TE „Pljevlja”
On je kazao, da su u slučaju prestanka rada termoeletrane, te uvoza potrebne količine električne energije za cjelokupan konzum Crne Gore, razmotrena dva scenarija.
U procjeni su, kako je istakao, uzete u obzir planirane mjesečne proizvodnje iz Bilansa električne energije, te planirana godišnja proizvodnja termoelektrane od 1317 GWh uz trenutne cijene tzv. BAND energije sa referentne HUDEX berze u Mađarskoj za posmatrane periode.
– Na cijene nijesu dodati troškovi prekograničnih prenosnih kapaciteta koji u prosjeku iznose oko 5 €/MWh, a treba imati u vidu i raspoloživu prekograničnu propustnost. Dakle, u slučaju da obaveza isporuke električne energije koju EPCG ima prema svojim kupcima bude na nivou iz 2021. godine, ne uzimajući u obzir eventualnu dodatnu isporuku prema novim potencijalnim klijentima, te da proizvodnja iz hidroelektrana ostane na nivou prosjeka, dolazimo do sljedeća dva scenarija opisana u nastavku.
– Prvi scenario – da TE ,,Pljevlja” obustavi rad u periodu jun 2021. – jun 2022. godine.
Ukupna cijena električne energije, koju bi trebalo kupiti po trenutnim cijenama na HUDEX berzi, iznosila bi 109,4 miliona eura– kazao je Rovčanin.
-U tom periodu iznos dodatnih fiksnih troškova i odliv novca za TE ,,Pljevlja”, iako ne proizvodi električnu energiju, iznosio bi oko 46 miliona eura. Drugi scenario – da TE ,,Pljevlja” ne radi u periodu jun 2021 – decembar 2022. godine. Ukupna cijena električne energije koju bi trebalo kupiti u ovom periodu, po trenutnim cijenama na HUDEX berzi, vrijedila bi 160,1 milion eura uz iznos fiksnih troškova za termoletranu koja ne radi od oko 73.7 miliona eura. Dakle, sa jedne strane imate ekološku rekonstukciju TE ,,Pljevlja” od 54 miliona eura koja će zadovoljiti standarde strogih evropskih ekoloških direktiva i omogućiti rad do 30 godina, a sa druge vrijednost sredstava u navedena dva scenarija, i to godišnje – pojasnio je Rovčanin.
Ekološka rekonstrukcija
Govoreći o ekološkoj rekonstrukciji TE ,,Pljevlja“, on je kazao da radovi još nisu počeli, te i da je u toku priprema kampa u krugu termoelektrane za radnike kineskog konzorcijuma koji je dobio posao shodno ugovoru o izvođenju radova.
-Imajući u vidu da se radi o složenim i obimnim poslovima, potrebno je prethodno se pripremiti za izvođenje istih. U toku je izrada projektne dokumentacije – glavnog projekta po kome će se izvoditi radovi – naveo je Rovčanin.
Naš sagovornik dodaje, da kada su u pitanju investicije, EPCG je ubrzala dinamiku aktivnosti na projektima izgradnje vjetroparka ,,Gvozd” i solarne elektrane ,,Briska Gora”.
-Početak izgradnje farme vjetrogeneratora na Gvozdu predviđen je za ovu godinu, a njen završetak 18 mjeseci nakon ulaska u realizaciju projekta. Tu smo već uspostavili preliminarnu saradnju sa Evropskom bankom za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) kako bi se obezbijedila potrebna sredstva za realizaciju projekta. Takođe, nadam se da ćemo uspjeti da ispoštujemo i predviđene rokove za realizaciju projekta SE ,,Briska Gora”, gdje nam je jako važna saradnja sa Vladom, resornim ministarstvom i ulcinjskom lokalnom samoupravom. Realizacijom ova dva projekta dobili bismo dodatnih između 100 i 250 MW instalisane snage, što će bez sumnje generisati dalji razvoj ne samo naše kompanije i elektroenergetskog sistema, nego i države u cjelini – kazao je Rovčanin.
Vjetroelektrana ,,Gvozd”
On je podsjetio da je planirana snaga VE ,,Gvozd” 54,6 MW sa godišnjom proizvodnjom oko 150 GWh električne energije, što je dovoljno za pokrivanje potrošnje oko 25 hiljada domaćinstava.
-Na Briskoj Gori je planirana fazna izgradnja elektrane i to: prva faza sa minimalnom instalisanom snagom od 50 MW i druga do ukupno planirane instalisane snage veće od 200 MW. Ne treba zaboraviti ni projekat buduće HE ,,Komarnica” za koji je EPCG dobila koncesiju – dodao je on.
Solarna elektrana na krovu EPCG
Solarna elektrana na krovu i parkingu upravne zgrade Elektroprivrede Crne Gore u Nikšiću spremna je za proizvodnju električne energije. Svi radovi završeni su kvalitetno i na vrijeme, a energetski inspektor odobrio je probni rad elektrane.
EPCG je u novembru prošle godine započela izgradnju solarne elektrane nakon sveobuhvatnih stručnih analiza i odluke menadžmenta da, kroz realizaciju projekta „Energetska obnova i adaptacija upravne zgrade EPCG AD Nikšić“, upravnu zgradu Kompanije učini energetski neutralnim objektom.
Menadžer projekta, Sreten Gojković, kazao je da su solarne elektrane na upravnoj zgradi samo prvi dio Projekta čiji je krajnji cilj obezbjeđenje dovoljnih količina električne energije za pokrivanje potrošnje upravne zgrade kompanije.
– Izgradnja solarnih elektrana na parkingu i krovu upravne zgrade pripada prvoj fazi projekta i na taj način obezbijediće se oko 40 odsto energije za pokrivanje energetskih potreba ovog objekta, što je na nivou od oko 500 hiljada kWh električne energije godišnje – istakao je Gojković.
Na krovu upravne zgrade i parkingu EPCG postavljeno je preko hiljadu solarnih panela, a vrijednost prve faze Projekta procijenjena je na blizu 600 hiljada eura.
Izvor: EPCG
Rovčanin je kazao, da ih važan posao očekuje u nastavku revitalizacije hidroenergetskih objekata.
– Ove godine u HE ,,Perućica” biće rekonstruisana i posljednja dva generatora i nastavljena montaža preostala tri trafo bloka. Moramo raditi i na povećanju instalisane snage ,,Perućice” kroz ugradnju osmog agregata. Hidroelektrani ,,Piva” predstoji kapitalna rekonstrukcija agregata A3. Cilj je jasan, sve naše elektrane moraju biti pogonski spremne i pouzdane kako bi i u narednom periodu mogle da odgovore potrebama i zahtjevima elektroenergetskog sistema i da donose profit kompaniji. Takođe, u narednom periodu radićemo i na konačnoj realizaciji mHE ,,Otilovići” u Pljevljima gdje je skoro cjelokupna infrastruktura završena, tako da, uz saglasnost određenih državnih institucija, očekujemo realizaciju i tog projekta – pojasnio je Rovčanin.
Rekonstrukcija malih hidroelektrana
Elektroprivreda Crne Gore opredijeljena je da rekonstruiše svih pet malih hidroelektrana koje posluju u sastavu HE „Perućica“, a od kojih su, zbog zastarjelosti opreme i izostanka odgovarajućeg investicionog održavanja postrojenja, posljednjih godina u pogonu samo mHE: „Rijeka Mušovića” i „Šavnik”.
-Projektna dokumentacija za potrebe rekonstrukcije ovih objekata završena je nakon sprovedene javne nabavke krajem 2018. godine. U međuvremenu, idejni projekti dobili su pozitivno mišljenje revidenata, tako da ove godine očekujemo javnu nabavku izbora najpovoljnijeg ponuđača za izradu tehničke dokumentacije (izrada glavnog projekta rekonstrukcije, projekat izvedenog stanja, projekat/uputstvo za održavanje opreme i objekata), izvođenje građevinskih radova, nabavku, montažu, testiranje i puštanje u pogon elektro-mašinske i hidro-mehaničke opreme – dodao je Rovčanin.
Kako je kazao, planirano je da u prvi poziv za rekonstrukciju uđu mHE „Rijeka Crnojevića” i mHE „Podgor”, a nakon toga još dvije, mHE u Kolašinu i Šavniku.
-Cilj je da te objekte osposobimo i dovedemo na nivo savremenih mHE, što znači da će rekonstrukcijom biti podignute na viši tehničko-tehnološki nivo automatizacije i daljinskog upravljanja, produžiće im se radni vijek, povećati efikasnost i smanjiti troškovi proizvodnje uz znatno veće iskorištenje vodnog potencijala. Male hidroelektrane u vlasništvu EPCG od izgradnje, sredinom prošlog vijeka, u pogonu su bez značajnijih ulaganja u opremu i postrojenja, zbog čega je često dolazilo do kvarova i zastoja u proizvodnji. Instalisana snaga svih pet mHE u sastavu EPCG iznosi 2,465 megavata (MW), a njihova projektovana godišnja proizvodnja oko 5,5 miliona kilovat-sati (kWh) – zaključio je Rovčanin.
M. Lazarević
Foto ilustracije: EPCG AD Nikšić, RTNK
