Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) je u poslednjih nekoliko godina ostvarila značajan rast i pokazala kako se pravilno čuva priroda Crne Gore. U razgovoru sa Milanom Gazdićem, direktorom EPA, saznali smo da taj posao nije nimalo lak, ali da je od velike važnosti kako za samu prirodu naše zemlje, tako i za njene građane.
Znajući kako je Agencija za zaštitu životne sredine radila u proteklih 13 godina, koji je Vaš komentar na pritiske koje dobijate poslednjih nedjelja radeći upravo ono što je i trebalo da se radi sve ove godine, a to je zaštita prirode Crne Gore?
Milan Gazdić: Pritisci kojima nažalost svjedočimo, dio su našeg svakodnevnog posla. Praksa izdavanja dozvola i saglasnosti, na uštrb prirode i životne sredine bila je izražena u prethodnom periodu, te je krajnje vrijeme bilo da se sa istom i prekine. Ne targetirajući posebno nikoga, ono što mi radimo u kontinuitetu i što ćemo raditi dok god sam ja na čelu ove institucije, biće striktno poštovanje zakona i Ustava Crne Gore te svih međunarodnih propisa čija je naša zemlja potpisnica vezano za oblast zaštite životne sredine. Shvatam da ne postoji jednaka svijest o pitanjima životne sredine niti detaljno poznavanje usvojene zakonske regulative iz oblasti zaštite životne sredine ali mi stojimo na raspolaganju svim stranama da u direktnoj komunikaciji razjasnimo potencijalne nejasnoće, a radićemo i na edukaciji i unapređenju svijesti svih zainteresovanih strana po ovom pitanju.
Obzirom da ste promijenili u cjelosti rad Agencije, možete li da nam kažete nešto više o Vašoj ulozi u zatvaranju poglavlja 27 za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji?
Milan Gazdić: Vlada Crne Gore je 18. 02 2021.g. donijela Akcioni plan za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene, koji sadrži 251 obavezu koju je potrebno da Crna Gora realizuje u narednom periodu kako bi ispunila sve obaveze koje proizilaze iz Zajedničke pozicije EU za poglavlje 27. Stoga Akcioni plan predstavlja jasan strateški pravac na koji je i Evropska komisija dala pozitivno mišljenje u procesu usvajanja. Svakako za značajan broj mjera iz ovog akcionog plana Agencija ima ulogu u implementaciji.
Vlada je 30. novembra 2022. godine usvojila Treći Izvještaj o realizaciji Akcionog plana i ukupno u periodu februar 2021. – avgust 2022. godine stepen realizacije je 63,1% (od planiranih 290 mjera realizovano je 184). Stoga može se reći da smo negdje na pola puta u smislu ispunjavanja obaveza. Što se tiče konkretnih izazova u okviru podoblasti, u skladu s izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori neophodno je unaprijediti implementaciju i sprovođenje pravne tekovine u oblasti upravljanja otpadom, kvaliteta voda, zaštite prirode i klimatskih promjena.
Svakako radi uspostavljanja efikasnijeg mehanizma koordinacije realizacije Akcionog plana 20.01.2023. godine usvojena je nova Odluka o obrazovanju Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, kojom sam imenovan za šefa radne grupe i koja sada broji 24 člana i koja se sada redovno mjesečno sastaje upravo u svrhu analize, planiranja i preduzimanja koraka kao i davanja preporuka za ubrzanje ispunjavanja mjera definisanih Akcionim planom. Stoga ću, kako u svakodnevnom radu Agencije tako i svih aktera u Radnoj grupi, zahtijevati da se realizacija mjera iz Akcionog plana postavi kao apsolutni prioritet rada te se stoga nadamo da će uskoro biti značajnijih pomaka u ovoj oblasti.
Možete li nam reći koje su to najveće ekološke prijetnje u Crnoj Gori i kako se Agencija za zaštitu životne sredine bori protiv njih?
Milan Gazdić: Kada govorimo o ekološkim prijetnjama to su u prvom redu nagomilani višedecenijski problemi, koji potiču od zastarjelih tehnologija – fabrika iz vremena socijalizma zatim tzv. crnih ekoloških tačaka…
S tim u vezi, Vlada Crne Gore je 10. oktobra 2014. godine potpisala Ugovor o zajmu sa Svjetskom Bankom za projekat „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje – IWMCP”, koji je postao efektivan 17. novembra 2014. godine. Kroz navedeni projekat, za čiju implementaciju je zadužena Agencija za zaštitu životne sredine, rješavaju se problemi crnih ekoloških tačaka i to: bivšeg brodogradilišta Bijela, deponije pepela i šljake Maljevac (zatvaranje kasete II, izmještanje Paleškog potpka, sanacija klizišta) i flotacionog jalovišta Gradac, Pljevlja, priprema tehničke dokumentacije za sanaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na KAP lokaciji, i radi se na rješavanju pitanja tretmana opasnog i neopasnog otpada. Radovi na remedijaciji flotacionog jalovišta „Gradac“ i deponiji pepela i šljake „Maljevac“, (odnosno rekultivacija Kasete II, izmještanje Paleškog potoka, sanacija klizišta, izgradnja novog taložnika i sanacija 4 i 5 stepenice), su završeni u drugoj polovini 2021. godine. Kada je riječ o bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog otpada koji se nalaze na lokaciji KAP-a, kroz budžet projekta obezbijeđena su sredstva za izradu tehničke dokumentacije za remedijaciju. Sva tehnička dokumentacija je pripremljena i odobrena u skladu sa regulativom.
Intenzivirane su takođe, aktivnosti na remedijaciji lokacije brodogradilišta Bijela, pa su u skladu sa tim posljednje količine grita izvezene početkom februara 2022, kao i 7.500 tona kontaminiranog zemljišta. Dodatne količine kontaminiranog zemljišta u iznosu od 7.463 tone izvezene su u martu 2023. godine u Belgiju a 25.04.2022. godine isplovio je brod sa dodatnih cc 7.800 tona kontaminiranog zemljišta.
Takođe, značajan izazov predstavlja i rješavanje pitanja u oblasti upravljanja otpadom, vodama, zaštite prirode i klimatskih promjena kao i uvijek aktuelno pitanje koje se odnosi na kvalitet vazduha u pojedinim opštinama u Crnoj Gori, koji je najviše izražen tokom zimskih mjeseci. Prisutni su i problemi sa držaocima divljih životinja, nelegalna eksploatacija šljunka iz korita naših rijeka, problem krivolova, požari i dr.
Svakako, iako su primjetni pomaci ipak se određena pitanja sporo rješavaju, jer zahtijevaju veća infrastrukturna ulaganja, resurse i zahtjevne odluke i promjene pristupa. Stoga smatram da bi definitivno morali dinamičnije pristupiti rješavanju problema u pomenutim oblastima.
Agencija se u tom smislu trudi da primijeni dosljedno mehanizme iz zakona u kontekstu unapređenja stanja te da uz koordinaciju aktivnosti sa drugim nadležnim institucijama i subjektima da doprinos rješavanju ovih problema. Takođe, trudimo se da kandidujemo i damo doprinos rješavanju problema kroz projektne inicijative. Primjeri takvog djelovanja su proaktivno učešće u rješavanju problema poput nelegalnog krivolova na Skadarskom jezeru, pokretanje rješavanja pitanja privremenog prihvatilišta za zbrinjavanje povrijeđenih i oduzetih diviljih životinja. Takođe, Vlada je na 36. sjednici donijela odluku o formiranju Operativnog tima za sprovodjenje mjera za smanjenje zagađenja kvaliteta vazduha u Sjevernoj zoni Crne Gore u kojem su i predstavnici Agencije na čelu sa mojom malenkošću.
Da li Agencija za zaštitu životne sredine planira saradnju sa lokalnim zajednicama u cilju zaštite prirode u Crnoj Gori i na koji način?
Milan Gazdić: Saradnja sa lokalnim zajednicama i NVO, prisutna je gotovo svakodnevno. Lokalne samouprave su shodno Zakonu o zaštiti životne sredine obavezne da Agenciji dostavljaju sve informacije koje su od značaja za zaštitu životne sredine, zatim lokalne planove zaštite životne sredine, podatke o sprovedenom monitoringu životne sredine itd.
Svjesni smo da bez uspješne saradnje Agencije, lokalnih uprava, organizacija civilnog društva i građana nije moguće očekivati sveobuhvatnu realizaciju aktivnosti po pitanjima životne sredine, tako da je naša institucija u potpunosti otvorena za saradnju sa pomenutim subjektima. Svakako, veliku ulogu u kontekstu zaštite prirode igra i saradnja lokalnih zajednica sa upravljačima zaštićenih područja i mi smo tu da pružimo stručnu podršku u smislu ove saradnje.
Koje su to buduće aktivnosti koje Agencija za zaštitu životne sredine planira da sprovede?
Milan Gazdić: Prije nego pomenem neke konkretne aktivnosti istakao bih da ove godine Agencija obilježava jubilej 15.godina rada Agencije za zaštitu životne sredine te ćemo u tom smislu imati brojne aktivnosti edukacije o radu same Agencije, a u septembru mjesecu u NP Prokletije, u Plavu i Gusinju organizovaćemo međunarodnu konferenciju pod nazivom: „Zaštita prirode i životne sredine, stanje, značaj i perspektive”. Konferencija će biti prilika da razmijenimo stručna mišljenja i informacije o mogućim dobrim praksama i rešenjima a sve u cilju napretka ka uspostavljanju povoljnije ekološke klime i platforme za rješavanje svih ekoloških problema na sadržajan, integralan i održiv način.
Nastavićemo sa dodjeljivanjem ekološkog priznanja ,,Eko volontera”, zatim postavljanjem kamera-zamki u nacionalnim parkovima i zaštićenim prirodnim predjelima, u cilju praćenja stanja prirode ali i suzbijanja krivolova i bespravne sječe šuma. Nastavice se kampanje „ZA LJEPŠU I ZDRAVIJU CRNU GORU”, te aktivno učešće u kampanji ,,Novi list Crne Gore, Ozelenimo Crnu Goru” iniciranu od strane ekoloških pojedinaca i NVO.
Tokom 2023. godine nastaviće se sve redovne aktivnosti Agencije od kojih bi izdvojio nastavak istraživanja za potrebe identifikacije potencijalnih područja Nature 2000 na kopnu i u moru, aktivnosti monitoringa stanja životne sredine, brojne aktivnosti na izradana studija zaštite za nova zaštićena područja (rijeku Mrtvicu sa okolinom, rijeku Ćehotine na teritoriji opštine Bijelo Polje, Kapetanovog jezera) i studija revizije postojećih zaštićenih područja, implementriace se procedure izdavanja dozvola i saglasnosti. Posebno bih istakao da je u planu donošenje crvenih listi za sve preostale grupe organizama te aktivnosti na uspostavljanju prvog privremenog prihvatilišta za zbrinjavanje povrijeđenih i oduzetih divljih životnija. Takođe značajno je pomenuti da je u planu i uspostavljanje Registra zagađivača (PRTR) sa bazom podataka o emisijama zagađivača, kako bi se na efikasan način obezbijedio pristup javnosti informacijama o životnoj sredini.
Kada govorimo o klimatskim promjenama slijedi izrada inventara gasova sa efektom staklene bašte-GHG, za period 2020-2022, koji ce biti sastavni dio IV Nacionalne komunikacije i Prvog Transparentnog izvještaja. Inventar će dalje služiti za definisanje mitigacionih i adaptivnih mjera kao i proračun projekcija.
Što se tiče radiološke i nuklearne sigurnosti, Agencija će kroz „Projekat za uspostavljanje sistema-mreže za rano upozoravanje” koji odobren od strane Evropske komisije dobiti 3 nove stanice za mjerenje radioaktivnosti u vazduhu. Ukupna vrijednost opreme je 75 000 eura i stanice će biti instalirane u Kolašinu, Žabljaku i na Cetinju. Navedeni posao će biti urađen do kraja maja ove godine.
Nakon uspostavljanja kompletne mreže od ukupno 9 stanica i nakon obuke koju će proći naši IT službenici i fizičari, Crna Gora će pristupiti EURDEP-u (European Radiological Data Exchange Platform). Ovim pristupanjem Crna Gora dobija pristup podacima sa svih evropskih stanica uključenih u ovu platformu i na taj način poboljšava spremnost i brzinu odgovora u slučaju radioloških ili nuklearnih nesreća.
Aktivnosti koje u kontinuitetu sprovodimo i sa kojima ćemo nastaviti u narednom periodu odnose se na akcije ozelenjavanja i čišćenja, akcija reciklaže poput ,,Plastikom po začinsko i ukrasno bilje”, dodjeljivanja sjemenki suncokreta, ukrasnih bundeva i tikvica građanima te realizacija edukativnih aktivnosti u vaspitno obrazovnim ustanovama širom Crne Gore.
Podsjetiću Vas takođe da su Crna Gora i Makedonija jedine zemlje Zapadnog Balkana, koje su dobile regionalni projekat: ,,Unaprijeđen kvalitet vazduha na Zapadnom Balkanu”, od strane Švedske agencije za zaštitu životne sredine i Švedskog meteorološkog i hidrološkog instituta.
U okviru drugog poziva za predloge pilot projekata u okviru Partnerstva za plastični otpad, koji je izdao Sekretarijat Bazelske, Roterdamske i Stokholmske konvencije, predlog projekta Agencije za zaštitu životne sredine pod nazivom „Unapređenje sistema upravljanja plastičnim otpadom u Crnoj Gori” je prihvaćen. Kroz predložene aktivnosti radiće se na predstavljanju najboljih praksi za prevenciju, odnosno minimiziranje upotrebe plastičnog otpada, kao i na samom unapređenju sistema upravljanja plastičnim otpadom. Očekuje se početak realizacije projekta, a isti će trajati dvije godine.
Prir. N. Bukilić
Naslovna fotografija: Stephane Pothin/Outdooractive.com
