small pile of wood pellets with on top of green leaves. Eco-sustainable biomass concept.

Energija biomase kao zamjena za ugalj

Biomasa predstavlja gorivo koje se dobija od organskih materija, nastaje iz obnovljivih i održivih izvora energije i može se koristiti za stvaranje električne ili toplotne energije.

Neki primjeri materijala koji sačinjavaju biomasu su – otpadna građa, šumski ostaci, određeni usjevi, đubrivo i neke vrste otpada.

Uz konstantno snabdijevanje otpadom – od građevinskih radova i krčenja terena, preko drveta koje se ne koristi u proizvodnji papira, do čvrstog komunalnog otpada, proizvodnja zelene energije može se neograničeno nastavljati.

Biomasa je obnovljivi izvor goriva za proizvodnju energije jer će ostaci uvijek postojati – otpadno drvo, šumski resursi i mlinski ostaci.

Energija iz biomase proizvedena je iz obnovljivog organskog otpada koji se inače odlaže na deponije ili spaljuje.

Kada se sagorijeva, energija biomase se oslobađa u vidu toplote. Ako imate kamin, već učestvujete u upotrebi biomase, jer je drvo koje gori zapravo biomasa.

U elektranama na biomasu otpadno drvo ili drugi otpad sagorijeva kako bi se proizvela para koja pokreće turbinu za proizvodnju električne energije ili koja obezbjeđuje toplotu za potrebe industrije ili domaćinstava.

Srećom, nove tehnologije – uključujući kontrolu zagađenja i inženjering sagorijevanja – napredovale su do te mjere da su sve emisije nastale sagorijevanjem biomase u industrijskim objektima uglavnom manje od emisija nastalih sagorijevanjem fosilnih goriva (ugalj, prirodni gas, nafta). 

Upotreba biomase u proizvodnji električne energije

Japansko udruženje za proizvodnju biomase počelo je da promoviše upotrebu biomase kao goriva koje treba da nadoknadi polovinu kapaciteta postrojenja na ugalj čije gašenje se planira do 2030. Cilj je da se udio biomase u proizvodnji energije u zemlji do 2050. godine poveća na 15 odsto.

Japanska industrija za proizvodnju biomase pridružuje se nacionalnoj težnji da sve termoelektrane na ugalj, izgrađene nakon 1990. godine, zamijeni energetskim kapacitetima koji koriste biomasu, a sve kako bi se ubrzalo smanjenje emisije gasova staklene bašte.

Japanska asocijacija za biomasu (BPA) takođe se obavezala na izgradnju najmanje jedne velike elektrane na biomasu, instalisane snage veće od 300 MW, svake dvije godine. 

Ovi napori mogli bi da dovedu do toga da ukupni energetski kapacitet biomase u državi bude 26.800 MW do 2050. godine. Japan predviđa da će se potrošnja električne energije u zemlji 2050. godine povećati na iznos između 1,3 milijarde i 1,5 milijardi MWh, što je za 30-50 odsto više od trenutnog nivoa potražnje.

Japanski sektor energetike koji koristi biomasu suočio se sa izazovima smanjenja troškova proizvodnje goriva kako bi bio konkurentan sektoru koji upotrebljava tečni prirodni gas. Predviđa se da će biomasa činiti 3,7-4,6 odsto ukupne proizvodnje energije Japana 2030. godine

Biomasa u Crnoj Gori

Većina potencijala biomase u Crnoj Gori se trenutno koristi u domaćinstvima za grijanje i to uglavnom kao tehničko ogrijevno drvo. Crna Gora je 2013. godine počela sa projektima za proizvodnju drvnog goriva, kao što su briketi i pelet. U istom periodu počela su sa radom dva postrojenja za proizvodnju, u Bijelom Polju – kapaciteta 700 t/god, i u Podgorici – kapaciteta 7.000 t/god. (Plantaže). Postrojenje za proizvodnju peleta u Brezni kod Nikšića kapaciteta je 15.000 t/god.

Studija koja je urađena u okviru FODEMO projekta (2010.) je izračunala da je potrošnja ogrijevnog drveta u toj godini iznosila 260.474 m³. Prema ovoj studiji, prosječna potrošnja ogrijevnog drveta je 560 GWh/god. Procjenjuje se da će se taj nivo povećati do 2030. godine. Tehnički nadoknadivi šumski ostaci za energetske svrhe iznose 58.306 m³/god ili 127 GWh/god. Ostaci iz primarne proizvodnje u drvno-prerađivačkoj industriji iznose 125.966 m³/god ili 262 GWh/god. Procjenjuje se da će se taj nivo povećati na 330 GWh/god. do 2030. godine.

Crnoj Gori, kao i većini susjednih zemalja, još uvijek nedostaje tržište za drvno gorivo koje bi stimulisalo i proizvođače biomase i investitore da ulože u postrojenja koja bi koristila energiju iz biomase. Projekcije su (Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030.) da se finalna potrošnja ogrijevnog drveta u domaćinstvima smanjuje sa 25% domaćinstava koja koriste ogrijevno drvo na 21%, ali da se povećava zastupljenost peleta, briketa i dr. Od 2015. godine daljinsko grijanje je modelirano isključivo na pelete i ostala goriva iz biomase, od čega 3% ide za potrebe domaćinstava, a očekuje se da će taj procenat do 2030. porasti na 5%. 

Ukupna potrošnja drveta i drvnog ostatka iz šuma u Crnoj Gori za energetske, industrijske i tehničke potrebe iznosila je 1.059.811 m3.

Crna Gora u ovom trenutku nema proizvodnju poljoprivrednih usjeva u cilju dobijanja energije. Zajednička metodologija za procjenu potencijala energetskih usjeva ne postoji. Ukoliko se uzmu parametri iz susjednih zemalja na primjeru Crne Gore, može se grubo izračunati tehnički potencijal biomase koja bi se mogla dobiti iz poljoprivrede, u iznosu od 492 GWh/god. Imajući u vidu infrastrukturu i specifičnu geografiju Crne Gore, smatra se da maksimalan iznos obradive površine koja bi se mogla koristiti u energetske svrhe iznosi do 3% (15.482 hektara), odnosno 580 GWh/god.

Prir: M.L.

Izvori: world-energy.org, reenergyholdings.com;
Dr. Vladan Božović, Drvna biomasa kao obnovljiv izvor energije – projekcije za Crnu Goru

Foto ilustracije: Agro smart, mi-bones, greenpartnerships.eu

Pratite ECOPORTAL.ME na Instagramu

Čitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *