Sa svega deset sedmica do početka pune primjene Mehanizma za ugljeničnu korekciju na granicama EU (CBAM), Sekretarijat Energetske zajednice objavio je izvještaj koji daje optimističnu sliku o pripremljenosti zemalja regiona za novi evropski režim trgovine emisijama. Međutim, poruke koje u isto vrijeme dolaze iz pojedinih država, uključujući i Crnu Goru, ukazuju na znatno kompleksniju realnost.
U izvještaju pod nazivom „CBAM Readiness Tracker 2025“, Sekretarijat konstatuje da devet ugovornih strana Energetske zajednice (Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo*, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina) bilježe stabilan napredak kada je riječ o povezivanju sa tržištem električne energije EU i razvoju kapaciteta čiste energije, što su ključni preduslovi za ostanak na evropskoj mapi niskougljenične budućnosti.
Međutim, kada se ovaj optimizam stavi u kontekst poruka koje dolaze sa domaćeg terena, slika se komplikuje. Crnogorski zvaničnici i predstavnici elektroenergetskog sektora već mjesecima upozoravaju da država nije spremna za punu primjenu CBAM-a, te da je neophodno njegovo odlaganje ili redefinisanje. Ministar energetike Admir Šahmanović je više puta ukazivao na to da Crna Gora nije spremna na CBAM, ukazujući da je prije primjene neophodno razmotriti mogućnost izuzetaka kako bi se zaštitila ekonomija zemlje. Takođe je upozorio da bi već samo razlika između početka primjene sljedeće godine ili za tri godine mogla značiti stotine miliona eura gubitaka za Crnu Goru.
Izvršni direktor Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) Ivan Bulatović je dodatno istakao da EPCG, iako ulazi u veliki investicioni ciklus u obnovljive izvore, još uvijek nije spremna za CBAM i da tržišno povezivanje sa Italijom, koje je ključni uslov za izuzeće od CBAM-a, neće biti ostvareno prije kraja 2026. ili početka 2027. godine.
Ove izjave pokazuju da, iako izvještaj Sekretarijata Eenregtske zajednice prepoznaje napredak, na terenu u Crnoj Gori postoji jasan osjećaj da koraci nisu dovoljno brzi, da infrastrukturnih i regulatornih izazova ima mnogo, i da država traži veću podršku i fleksibilnost u primjeni CBAM‑a.
Uprkos tome, Sekretarijat EZ naglašava da se reformski procesi ubrzavaju. Prema izvještaju, karbonska intenzivnost elektroenergetskih sektora u ugovornim stranama smanjena je za prosječnih 11% tokom 2024. godine, dok su kapaciteti obnovljivih izvora (bez velikih hidroelektrana) porasli za više od 50% u odnosu na 2020. godinu, dostižući 5.1 GW – ponajviše zahvaljujući modelu konkurentnih aukcija.
U fokusu izvještaja je i pitanje tržišnog povezivanja sa EU: Srbija, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su, prema ocjeni Sekretarijata, već na pragu povezivanja sa unutrašnjim tržištem električne energije EU, i to čak i prije formalnog članstva u Uniji. Takođe, sve ugovorne strane osim jedne izrazile su namjeru da uvedu nacionalne mehanizme za određivanje cijene CO₂ – bilo kroz sisteme trgovine emisijama, bilo uvođenjem karbonske takse, čime bi se omogućilo unutrašnje uračunavanje troškova emisija i postepeno usklađivanje sa EU standardima.
„CBAM treba da bude most ka Evropskoj uniji, a ne prepreka“, izjavio je Artur Lorkowski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice. „Napredak prikazan u ovogodišnjem izvještaju potvrđuje da CBAM može podstaći, a ne zaustaviti regionalnu saradnju u energetskoj tranziciji.“
No, koliko je ta ocjena utemeljena, kada pojedine zemlje otvoreno traže odlaganje mehanizma zbog straha od gubitka konkurentnosti i dodatnih troškova? Iako izvještaj formalno konstatuje da nijedna zemlja trenutno ne ispunjava uslove za izuzeće od CBAM-a, takav zaključak djeluje parcijalno kada se uporedi sa javnim apelima iz regiona.
Konačna poruka izvještaja jeste da Energetska zajednica ima potencijal da CBAM pretvori u katalizator za dublju integraciju tržišta i ubrzanu dekarbonizaciju. Međutim, kako pokazuje i situacija u Crnoj Gori, optimizam iz Brisela ne odražava uvijek lokalne realnosti, u kojima politička volja, regulatorna spremnost i finansijski kapaciteti još uvijek kaskaju za evropskim ambicijama.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Unsplash
