Avijacijski raritet sletio je ovog mjeseca u norveški Bergen, drugi po veličini grad u toj zemlji. Električni avion Alia, koji je razvila američka vazduhoplovna kompanija Beta Technologies, preletio je 160 kilometara za 55 minuta, koristeći isključivo baterijsko napajanje.
Ovaj let je simulirao buduću kargo rutu između Stavanger-a i Bergena, a tokom narednih mjeseci biće izvedeno više probnih letova u okviru norveškog plana za uspostavljanje niskoemisijske avijacije.
Pilot Džeremi Degen kazao je za BBC da vožnja između ova dva grada automobilom traje oko četiri i po sata, dok je avionom stigao za svega 52 minuta. Direktorica norveškog aerodromskog operatera Avinor, Karijane Heland Strand, naglasila je da testiranje predstavlja „važnu prekretnicu za Norvešku kao međunarodnu testnu arenu“.
Evropska turneja i dometi aviona
Test-letovi u Norveškoj uslijedili su nakon evropske turneje, tokom koje je Alia debitovala na avio-sajmovima u Farnborou i Parizu, a prethodno posjetila Irsku, Njemačku i Dansku.
Alia može da preleti do 400 kilometara na jednom punjenju, a baterije se dopunjavaju za manje od 40 minuta – na isti način kao kod električnih automobila. Osim kargo transporta, isti model može da se prilagodi za medicinske misije ili prevoz do pet putnika. U junu ove godine avion je izveo i prvi električni demo-let sa putnicima, i to na aerodrom JFK u Njujorku.
Beta, u koju su investirali Amazon i UPS, nada se da će do kraja godine dobiti američku sertifikaciju za avion. „Uvjeren sam da će sljedeći veliki proboj u avijaciji doći zahvaljujući električnoj propulziji,“ izjavio je za BBC direktor prihoda kompanije, Šon Hol, dodajući da električni pogon značajno smanjuje operativne troškove i istovremeno doprinosi zaštiti klime.
Električni potencijal i ograničenja
Alia se svrstava među najnaprednije projekte u sektoru električnih aviona, koji bi mogli smanjiti uglјenični otisak avio-industrije – odgovorne za oko 3% globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Ipak, do danas je jedini električni avion sa punom sertifikacijom evropskih regulatora Pipistrel Velis Electro iz Slovenije. Dobio je dozvolu prije pet godina, ali je ograničen na obuku pilota – sa dometom od 185 km i 50 minuta leta.
Uprkos tom uspjehu, sektor je obilježen i nizom neuspjeha. Čak se i Airbus povukao iz utrke, objavivši početkom godine da privremeno obustavlja razvoj električnog modela CityAirbus.
Najveće ograničenje ostaje domet: i najbolje litijum-jonske baterije su i dalje preteške i sa mnogo manjom energetskom gustinom u odnosu na mlazno gorivo. „Baterije se u posljednje dvije decenije nijesu značajno unaprijedile,“ izjavio je za BBC profesor avijacije Gaj Graton sa Univerziteta Cranfield. On smatra da je za ozbiljniji napredak potrebna prava „revolucija u hemiji baterija“.
Hibridna rješenja kao most ka budućnosti
Upravo zbog ovih izazova, mnogi proizvođači okreću se hibridnim tehnologijama, slično kao što su hibridni automobili bili prijelazno rješenje ka potpunoj elektrifikaciji drumskog saobraćaja.
Među njima je i Heart Aerospace, koji je nedavno premjestio svoje poslovanje iz Švedske u SAD, kako bi bio bliži velikim klijentima, uključujući avio-kompanije Mesa i United. Kompanija je razvila prototip X1 sa 30 sjedišta i oko dvije tone baterija, a ako testovi prođu prema planu, postaće najveći avion na baterijsko napajanje.
Ipak, za stvarnu komercijalnu upotrebu Heart razvija hibridni koncept, gdje avion leti na baterije, ali koristi i gorivo kao rezervu. „Ne treba vam toliko baterija, što ga čini lakšim, jeftinijim i otvara prostor za više putnika,“ objasnio je za BBC tehnički direktor Benjamin Stejbl. Prema njegovim riječima, avion bi na kraćim rutama mogao letjeti potpuno električno, dok bi na dužim prelazio na turbine.
Kompanija tvrdi da bi avion u potpunosti na baterije mogao preći 200 km, dok bi hibridna verzija – čiji testovi počinju 2026. – imala domet do 400 km sa 30 putnika ili čak 800 km sa 25 putnika.
Profesor Graton podržava ovu logiku, ističući da je „za javni prevoz potrebna značajna energetska rezerva, pa je kombinovanje sa konvencionalnim gorivima u tu svrhu razumno“.
Američki rivali i novi pravci razvoja
Heart nije sam u ovoj trci. Američki startap Electra planira da do 2029. lansira hibridni avion sa devet sjedišta, dok i Beta Technologies razvija hibridne modele – uključujući i autonomni avion čija se proizvodnja očekuje kasnije ove godine.
„Jesmo li uzbuđeni zbog hibridnih rješenja? Sto posto,“ izjavio je Hol za BBC. „Na taj način već danas možete postići veće domete, uz očuvanje ekoloških prednosti.“
On ističe da je „čista električna osnova“ prvi korak, na koju se tek onda nadograđuje hibridna tehnologija. Takvi sistemi, osim što emituju manje gasova, omogućavaju i tiša polijetanja i slijetanja u urbanim sredinama.
Budućnost u znaku više tehnologija
Ipak, i dalje nije jasno kako će izgledati budućnost avijacije. Paralelno sa električnim i hibridnim modelima, sve više se ulaže u održiva avio-goriva (SAF) i sisteme zasnovane na vodoniku. Sve ove tehnologije moraće da dokažu svoju bezbjednost i komercijalnu isplativost, a pred istraživačima je još mnogo posla.
„Ovo je zaista izazovan zadatak – elektrifikovati avijaciju i ukloniti ugljenik,“ zaključio je Stejbl u razgovoru za BBC.
J.M.
Izvor: BBC
Naslovna fotografija: BetaTechnologies
