Ljeto se tek zahuktava,a milioni ljudi širom svijeta već se bore s ekstremnim temperaturama koje dodatno pogoršava klimatska kriza. Prvi veliki toplotni talas ove godine već je zahvatio južnu Evropu, djelove SAD-a i Velike Britanije, a posljedice se osjećaju na svakom koraku, od pregrijanih ulica do ugroženih zdravstvenih sistema.
U Španiji je tokom vikenda zabilježen rekord za mjesec jun: u nekim djelovima zemlje temperatura se popela na čak 46 stepeni Celzijusa. Barselona je, takođe, oborila rekord za najtopliji jun otkada postoje mjerenja. Slični alarmantni trendovi bilježe se i u drugim mediteranskim državama, gdje su vlasti pozvale građane i turiste da izbjegavaju sunce i potraže zaklon od vrućine. Ambulantna vozila dežuraju na turističkim lokacijama u Francuskoj i Italiji kako bi pružila pomoć osobama pogođenim toplotnim udarima.
Vatra dodatno pogoršava situaciju. U Francuskoj i Turskoj su izbili požari koje podstiču visoke temperature i snažni vjetrovi, dok se Grčka i Italija takođe bore sa vatrenim stihijama usljed neuobičajeno toplog i sušnog vremena.
Vrućine haraju i Azijom. Kineske vlasti su prošle sedmice izdale drugo po ozbiljnosti upozorenje na visoke temperature za Peking i druge djelove zemlje, gdje su zabilježeni najtopliji dani u godini. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), Azija se zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka – usljed svoje ogromne kopnene mase.
Toplotni talasi – tihi ubica
Toplotni talasi su najsmrtonosniji oblik ekstremnih vremenskih prilika. Svake godine stotine hiljada ljudi širom svijeta umire usljed posljedica izloženosti velikim vrućinama. Najugroženiji su stariji od 65 godina, trudnice, djeca i osobe s hroničnim ili ozbiljnim zdravstvenim stanjima.
Posebno su opasni prvi toplotni talasi u sezoni. Tada su ljudi često nespremni, a njihova tijela se još nijesu prilagodila visokim temperaturama. Tri su osnovna fizička rizika: dehidratacija, pregrijavanje organizma i potencijalno smrtonosni toplotni udari.
Međutim, uticaji se ne zaustavljaju na ljudskom zdravlju. UNICEF upozorava da svako peto dijete u svijetu – što je oko pola milijarde – danas živi u područjima gdje se broj izuzetno toplih dana godišnje udvostručio u odnosu na prije 60 godina. Mnogi od njih nemaju pristup rashladnim uređajima niti infrastrukturi koja bi ih zaštitila.
Ove godine, ekstremne vrućine poremetile su obrazovni sistem u nekoliko zemalja. U Pakistanu su škole u najmnogoljudnijim dijelovima smanjile nastavu ili prerano uvele ljetnji raspust, dok su slične mjere primijenjene i u Južnom Sudanu i na Filipinima.
Vrućina utiče i na radno vrijeme. Zemlje sa toplijom klimom tradicionalno praktikuju popodnevnu pauzu tokom najtoplijeg dijela dana, a sada se i u regionima s umjerenijom klimom sve češće raspravlja o prilagođavanju radnih sati.
Klimatske promjene u pozadini
Godina 2024. nastavila je zabrinjavajući trend – bila je najtoplija godina u istoriji mjerenja, gledano kroz posljednjih 12 mjeseci. Prema podacima iz šest međunarodnih baza, svih deset posljednjih godina nalazi se među deset najtoplijih.
„Nismo svjedočili samo jednoj ili dvije rekordne godine, već cijeloj deceniji ekstremne toplote, praćene razornim vremenskim događajima, porastom nivoa mora i topljenjem leda, sve to zbog rekordnih emisija gasova sa efektom staklene bašte uzrokovanih ljudskim djelovanjem“, izjavila je generalna sekretarka WMO-a, Seleste Saulo.
Od 1950-ih godina, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću učinile su toplotne talase češćim i intenzivnijim. Svaki dodatni djelić stepena globalnog zagrijavanja znači veću opasnost. Najveći uzročnici: ugalj, nafta i gas. Njihovo sagorijevanje oslobađa gasove koji stvaraju „ćebe“ oko Zemlje – zadržavaju toplotu i doprinose jačanju i produženju toplotnih talasa.
Ekstremna vrućina povećava i rizik od suša, nestašica vode i velikih požara.
Kako se prilagoditi sve toplijem svijetu?
Stručnjaci savjetuju da tokom najtoplijih sati ostajemo u zatvorenom, izbjegavamo fizičke napore i unosimo dovoljno tečnosti, ali ne alkohola i kofeinskih napitaka.
Domove možemo zaštititi zatvaranjem prozora i spuštanjem roletni tokom dana, te otvaranjem noću kada temperatura padne. Nošenje svijetle, prozračne odjeće i upotreba ventilatora može pomoći, sve dok temperatura ne pređe 35 stepeni.
Dugoročno gledano, neophodno je da gradovi postanu otporniji na toplotu. Sadnja drveća, stvaranje zelenih površina i korišćenje materijala koji reflektuju toplotu mogu znatno poboljšati uslove života u urbanim sredinama. Vegetacija ne samo da pruža hladovinu, već i smanjuje količinu toplote koju beton i asfalt zadržavaju.
U konačnici, borba protiv ekstremne vrućine nije moguća bez suštinske promjene u načinu na koji proizvodimo energiju. Korišćenje obnovljivih izvora energije, poput sunca i vjetra, koji ne emituju gasove sa efektom staklene bašte, ključno je za ograničavanje daljeg zagrijavanja planete.
Prema izvještaju globalnog energetskog instituta Ember, u 2024. godini čak 40% svjetske električne energije došlo je iz obnovljivih izvora. Glavni pokretač ovog rasta bila je solarna energija.
J.M.
Naslovna fotografija: Pixabay
