Narastajuća nepredvidivost i ekstremnost u globalnom ciklusu vode predstavljaju sve ozbiljniju prijetnju po ekonomije, društva i ekosisteme širom svijeta – pokazuje najnoviji izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO), objavljen 3. oktobra. U izvještaju se navodi da su 2024. godinu obilježile drastične oscilacije između suša i poplava, koje sve češće istovremeno pogađaju različite krajeve svijeta, a u sve intenzivnijoj mjeri i jedne te iste regione.
Ciklus vode – prirodni sistem kretanja vode na planeti – podrazumijeva procese isparavanja sa površine tla, rijeka i jezera, zatim formiranje vodene pare u atmosferi, kao i njen povratak na Zemlju u obliku padavina. Međutim, ovaj složeni mehanizam, koji je milenijumima omogućavao relativno stabilnu raspodjelu vode, sada je ozbiljno poremećen. Glavni uzrok su klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva.
Prema podacima iz godišnjeg izvještaja „Stanje globalnih vodenih resursa“, skoro dvije trećine riječnih slivova u svijetu tokom prošle godine nije imalo takozvane normalne hidrološke uslove – već su se suočavali s viškom ili nedostatkom vode. Ova analiza obuhvata širok spektar izvora slatke vode: od potoka, rijeka i jezera, do akumulacija, podzemnih voda, snijega i leda.
Posebno je zabrinjavajuće što je 2024. ujedno bila i najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Njene posljedice su bile vidljive širom planete: u Amazoniji su rijeke dostigle rekordno niske nivoe, u dijelovima južne Afrike zabilježena je ekstremna suša koja je natjerala vlade da najave smanjenje populacije divljih životinja, uključujući i slonove, dok su u SAD-u – posebno u Teksasu, Oklahomi i Kanzasu – poljoprivredni usjevi propadali pod naletima visokih temperatura i hroničnog nedostatka padavina.
Toplotni talasi nisu poštedjeli ni kvalitet vode. Skoro svih 75 najvećih svjetskih jezera pokazalo je pogoršanje kvaliteta vode, što dodatno komplikuje situaciju u mnogim regijama koje već trpe posljedice vodenog disbalansa.
Ali suša nije bila jedina prijetnja. „Uprkos visokim temperaturama i sušnim uslovima, zabilježili smo brojne poplave – čak i više nego prethodnih godina“, istakao je Stefan Uhlenbruk, direktor sektora za hidrologiju, vodu i kriosferu pri WMO-u i glavni autor izvještaja. Evropa je tako doživjela najintenzivnije poplave još od 2013. godine. Uragan Helena je donio razorne poplave u SAD-u, sa najmanje 230 poginulih. Istovremeno, poplave u Zapadnoj i Centralnoj Africi odnijele su oko 1.500 života.
Lednici su treću godinu zaredom pretrpjeli masovna topljenja, izgubivši čak 450 gigatona leda – što odgovara ledenom bloku dimenzija oko 7 kilometara visine, širine i dubine, ili količini vode dovoljnoj da se napuni 180 miliona olimpijskih bazena. Skandinavija, Svalbard i sjeverna Azija zabilježili su rekordne stepene topljenja glečera.
Ovakav tempo topljenja ima dalekosežne posljedice: ne samo da doprinosi porastu nivoa mora i povećava rizik od poplava, već direktno ugrožava zemlje koje se oslanjaju na glečere za snabdijevanje energijom, navodnjavanje i pitku vodu.
Ukupnu ekonomsku štetu uzrokovanu sve haotičnijim vodenim ciklusom teško je precizno kvantifikovati, ali pojedinačne poplave u 2024. izazvale su štetu u vrijednosti od više milijardi eura. Uz to, promjene u dostupnosti i pristupu vodi mogu dodatno produbiti društvene tenzije i izazvati sukobe – upozorava Uhlenbrook.
„Voda održava naša društva, pokreće naše ekonomije i predstavlja stub naših ekosistema“, poručila je generalna sekretarka WMO-a, Celeste Saulo. „A ipak, svjetski vodeni resursi su pod sve većim pritiskom, dok ekstremne hidrološke pojave sve više pogađaju živote i sredstva za život ljudi širom svijeta.“
Ovaj izvještaj dolazi kao još jedno snažno upozorenje da se klimatska kriza ne manifestuje samo kroz toplotne rekorde i porast nivoa mora, već i kroz dramatične promjene u dostupnosti najosnovnijeg resursa – vode. Jasno je da globalna zajednica mora hitno i odlučno djelovati kako bi se spriječili najgori scenariji, jer bez stabilnog vodenog ciklusa, nema ni stabilne budućnosti.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
