U samo nekoliko decenija, planeta se suočila s klimatskom realnošću koja više nije predviđanje – već svakodnevica. Poplave i suše postaju sve učestalije i intenzivnije, okeani se zagrijavaju brže nego ikad, a nivo mora raste iznad očekivanih granica. Klimatske promjene više nisu neka daleka prijetnja iz budućnosti – one su sadašnjost, i zahvataju sve – od velikih metropola do zabačenih priobalnih sela.
Novo istraživanje koje je objavila humanitarna organizacija WaterAid, u saradnji sa Univerzitetom u Bristolu i Univerzitetom u Kardifu, pokazuje da je stotinu najnaseljenijih gradova na planeti izloženo sve većem riziku od ekstremnih vremenskih nepogoda, prvenstveno suša i poplava. Paralelno s tim, NASA je objavila analizu koja pokazuje zabrinjavajući porast nivoa mora – čak veći nego što je predviđeno – a kao glavni uzrok tome navodi se intenzivno i ubrzano zagrijavanje okeana u posljednjih nekoliko decenija.
Gradovi između suše i poplave
Studija WaterAid-a pokazala je da je čak 17% od analiziranih 100 gradova u riziku od tzv. „klimatskog biča“ – fenomena gdje se periodi ekstremne suše naglo smjenjuju s razornim poplavama. Ovakvi ekstremi dodatno pogađaju gradove koji već imaju slabu infrastrukturu, visoke stope siromaštva i ograničen pristup čistoj vodi. U mnogim slučajevima, klimatske promjene ne pogađaju samo okolinu, već i osnovne životne uslove ljudi.
Profesorica Katerina Michaelides sa Univerziteta u Bristolu, koja je vodila istraživanje, naglašava da se klimatske promjene manifestuju drastično različito u zavisnosti od geografije i lokalnih uslova. „Ne postoji univerzalno rješenje. Gradovi širom svijeta osjećaju posljedice na vrlo specifične načine – neki postaju suvlji, drugi se dave u vodi“, poručuje ona.
Studija je uporedila socijalnu i vodovodnu infrastrukturu svakog grada – uključujući siromaštvo i sisteme za upravljanje otpadom – uz više od 40 godina podataka o klimatskim prijetnjama. Prema podacima, gradovi poput Londona, Madrida i Pariza postaju sve suvlji, dok su Kolombo (Šri Lanka) i Lahore (Pakistan) sve češće pogođeni ozbiljnim poplavama. Osim toga, 20% analiziranih gradova je već iskusilo promjenu obrasca – iz jednog ekstrema u drugi.
„Dublje razumijevanje lokalizovanih klimatskih prijetnji može pomoći u pametnijem i ciljanijem planiranju velikih gradova“, dodala je profesorica Michaelides.
Okeani se šire – i prijete obalnim gradovima
S druge strane planete, NASA u svojoj Studiji bilježi još jednu zabrinjavajuću promjenu: okeani se zagrijavaju nevjerovatnom brzinom, a nivo mora raste brže nego što se predviđalo. Samo prošle godine, prosječna godišnja stopa porasta nivoa mora bila je 0,59 cm – što je znatno više od prethodnih očekivanja (0,43 cm godišnje).
Od 1993. do 2023. godine, globalni nivo mora je porastao za 10 cm, a stopa porasta se udvostručila. Istraživači ukazuju na dva glavna uzroka: otapanje ledenih ploča i glečera, te širenje okeanske vode usljed njenog zagrijavanja. Posebno je zabrinjavajuće to što je 2024. godina bila drugačija – glavni uzrok porasta nivoa mora nije bilo topljenje leda, već rekordno visoka temperatura okeana.
„Okean nastavlja da raste, i to sve brže. Neviđeni toplotni talasi u okeanima od 2023. godine navode nas na razmišljanje da se sistem možda promijenio nepovratno – bar u vremenskom okviru koji je važan za ljudska društva“, poručuje Josh Willis, istraživač iz NASA-e.
Visoke temperature okeana mogu imati pogubne posljedice i po morske ekosisteme, uključujući uništavanje koralnih grebena. Takođe, doprinose naglom jačanju uragana – poput uragana Milton iz 2024. godine.
Posljedice su već tu
Ove promjene nijesu teorija – one već utiču na ljude. Više od deset mjernih stanica od Teksasa do Sjeverne Karoline pokazale su da je nivo mora danas za najmanje 15 centimetara viši nego prije 15 godina. To znači da su poplave puteva i zemljišta – naročito u područjima gdje žive marginalizovane zajednice – postale češće i opasnije.
WaterAid upozorava da klimatska kriza dolazi u trenutku kada velike svjetske sile smanjuju ili preusmjeravaju sredstva međunarodne pomoći, što dodatno otežava mogućnost gradova i zajednica da se prilagode. „Poplave i suše uništavaju osnovu ljudskog opstanka – vodu“, kaže Tim Wainwright, izvršni direktor WaterAid UK. „Zajednice mogu da se oporave, da ostanu zdrave i da budu spremne za ono što dolazi. Ali sve to počinje sa čistom vodom.“
Suočeni smo s klimatskom budućnošću koja je stigla ranije nego što smo mislili – i koja već ima ozbiljne posljedice. Kako ekstremni vremenski uslovi pogađaju najnaseljenije gradove svijeta, a nivo mora raste alarmantnom brzinom, postaje jasno da su globalna saradnja, lokalno planiranje i ulaganje u otpornost zajednica neophodni. Bez toga, gradovi širom svijeta, naročito oni u Africi i Aziji, postaće još ranjiviji – i još više pogođeni klimatskim šokovima koji dolaze.
J.M.
