Radovi koji se od kraja aprila odvijaju u zaštićenom području Vjosa–Narta u Albaniji izazvali su oštre reakcije ekoloških organizacija, naučnika i građana, ali i pažnju evropskih institucija. U središtu spora nalazi se projekat luksuznog turističkog kompleksa koji se dovodi u vezu sa Džaredom Kušnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, a koji bi trebalo da bude izgrađen na jednom od ekološki najosjetljivijih dijelova albanske obale.
Prema navodima organizacije BirdLife Europe and Central Asia i njihovih partnera u Albaniji, teška mehanizacija već sedmicama izvodi radove u zaštićenom području Pishë Poro–Narta, koje se nalazi unutar Zaštićenog pejzaža Vjosa–Narta. Ovo područje obuhvata dio delte rijeke Vjose, jedne od posljednjih velikih evropskih rijeka koje i dalje slobodno teku bez velikih brana i regulacija.
Kritičari projekta tvrde da se radovi izvode bez potrebnih dozvola i bez sprovedene procjene uticaja na životnu sredinu, dok je albanska vlada, prema njihovim navodima, parlamentu pružila netačne informacije o stvarnoj namjeni zahvata koji se izvode na terenu.
Područje od međunarodnog značaja za biodiverzitet
Razlozi zbog kojih je slučaj izazvao toliku pažnju leže u izuzetnoj prirodnoj vrijednosti ovog prostora. Vjosa–Narta predstavlja stanište za više od 70 ugroženih vrsta i preko 200 vrsta ptica. Među njima su flamingosi i kudravi pelikan, dok se područje nalazi na Jadranskom migratornom koridoru, jednom od najvažnijih puteva za seobu ptica između Afrike i Evrope. Milioni ptica svake godine prolaze ovim dijelom Mediterana tokom svojih sezonskih migracija.
Morski dio područja ima jednaku važnost. Obalne vode predstavljaju jedno od posljednjih utočišta sredozemne medvjedice (Monachus monachus), jednog od najugroženijih morskih sisara na svijetu, dok obala služi kao značajno gnjezdilište glavate morske kornjače (Carreta carreta).
Organizacija PPNEA, partner BirdLife International u Albaniji, ocijenila je da je riječ o najvećem zabilježenom slučaju uništavanja zaštićenog područja u istoriji Albanije.
Posebnu zabrinutost izazivaju posljedice koje su već vidljive na terenu. Prema navodima stručnjaka, šljunak je nasut preko drevnih pješčanih dina koje su prema albanskom zakonodavstvu zaštićene kao prirodni spomenici. Naučnici upozoravaju da će za njihov prirodni oporavak biti potrebne stotine godina.
Istovremeno, građevinski radovi zatvorili su jedan od dva prirodna prolaza između lagune Narta i mora. Time je prekinuta razmjena morske i lagunske vode, što ima direktne posljedice na riblji fond, ptice i čitav lanac ishrane koji zavisi od ovog osjetljivog ekosistema. Ekološke organizacije upozoravaju da se šteta povećava sa svakim danom tokom kojeg prolaz ostaje blokiran.
Kada je pitanje zatvaranja prolaza otvoreno u albanskom parlamentu, vlada je saopštila da je riječ o privremenom zahvatu radi izgradnje puta za potrebe „ekoloških istraživanja“. Međutim, organizacije koje prate situaciju tvrde da ono što se može vidjeti na terenu ne potvrđuje takvo obrazloženje.
Protesti građana i izmjene zakona
Situacija je posljednjih sedmica prerasla okvire ekološkog pitanja i postala tema šire društvene rasprave u Albaniji.
Građani koji su pokušali da organizuju mirne proteste tvrde da su bili izloženi nasilju, dok je pristup dijelu obale onemogućen postavljanjem bodljikave žice. U međuvremenu su hiljade ljudi izašle na ulice Tirane kako bi izrazile protivljenje projektu.
Pozadina protesta seže do februara 2024. godine, kada je albanska vlada izmijenila Zakon o zaštićenim područjima. Tim izmjenama otvorena je mogućnost gradnje luksuznih turističkih kompleksa u zonama koje su ranije bile pod mnogo strožim režimom zaštite.
Planirani turistički kompleks spada među najveće razvojne projekte na albanskoj obali. Prema dostupnim informacijama, predviđena je izgradnja čak 10.000 hotelskih soba na području koje je donedavno bilo dio zaštićenog nacionalnog parka.
Nakon predsjedničkih izbora u SAD-u u novembru 2024. godine, albanska vlada dodijelila je kompaniji Atlantic Incubation Partners, povezanoj sa Džaredom Kušnerom, status „strateškog investitora“, čime je značajno olakšan put ka pribavljanju dozvola.
Kritičari projekta ukazuju da je taj status dodijeljen svega nekoliko sedmica prije inauguracije novog američkog predsjednika, i to bez javno dostupnog poslovnog plana ili studije izvodljivosti za gradnju luksuznog turističkog naselja na nenaseljenom ostrvu koje je nekada služilo kao vojni poligon.
Pokrenuta istraga o projektu
Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da se njime sada bave i istražni organi.
Albanska Specijalna struktura za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) potvrdila je da je otvorila istragu koja će obuhvatiti promjene zaštitnog statusa zemljišta i način na koji su kompanije povezane sa Kušnerom stekle prava nad predmetnim područjem.
Paralelno s tim, istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN) ukazalo je na složenu mrežu pojedinaca i kompanija povezanih sa projektom. U izvještaju se pominju osobe koje se dovode u vezu sa italijanskom mafijom, bivši nosioci pravosudnih funkcija, osobe optuživane za falsifikovanje dokumentacije, kao i pojedinci povezani sa jednim od najuticajnijih albanskih biznismena, Šefketom Kastratijem.
Pritisak iz Evrope
Početkom godine čak 41 ekološka organizacija iz 28 država uputila je pismo albanskom premijeru Ediju Rami sa zahtjevom da se odmah obustave sve aktivnosti koje vode realizaciji projekta. Organizacije upozoravaju da bi izgradnja mogla izazvati ozbiljne i trajne posljedice po biodiverzitet i ključna staništa pojedinih od najugroženijih morskih vrsta na svijetu.
Uprkos tome, Rama nastavlja da pruža punu podršku projektu.
„Ne postoji nijedna mogućnost da ovaj projekat bude zaustavljen dok sam ja ovdje“, izjavio je premijer na nedavnoj konferenciji za medije.
BirdLife Europe and Central Asia je u međuvremenu Evropskoj komisiji uputio posebno pismo u kojem upozorava na rizik od nepovratne štete po prirodu, ali i na moguće prekogranične posljedice po zajednički biodiverzitet regiona.
Tako je slučaj privukao pažnju i Brisela. Evropska komisija je prošle sedmice upozorila Albaniju da bi pojedine odluke mogle dovesti zemlju u sukob sa evropskim standardima zaštite životne sredine.
Podsjetili su da se od Albanije, kao zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, očekuje potpuno usklađivanje sa zakonodavstvom EU, uključujući Direktivu o pticama i Direktivu o staništima, koje predstavljaju temelj evropske politike zaštite prirode.
Komisija je pozvala albanske vlasti da povuku izmjene Zakona o zaštićenim područjima, ali i da ukinu zakon o strateškim investicijama koji je omogućio napredovanje ovog projekta.
Albanija je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela 2009. godine, status kandidata dobila je 2014, a kao okvirni cilj za pristupanje često se pominje 2030. godina.
Strah da će reakcija doći prekasno
Iako se pritisak javnosti i evropskih institucija pojačava, organizacije za zaštitu prirode strahuju da bi pojedine posljedice već mogle biti nepovratne.
„Priroda pripada svima, a ne nekolicini investitora. Ova situacija pokazuje koliko su zakoni važni za zaštitu i ljudi i prirode, ali i koliko malo znače ukoliko ih vlade ne primjenjuju“, poručila je Anuk Pujmartin iz BirdLife Europe and Central Asia.
Sličnu zabrinutost izražava i Aleksandar Trajče, direktor organizacije PPNEA.
Prema njegovim riječima, postoji realna bojazan da će, do trenutka kada albansko zakonodavstvo bude ponovo usklađeno sa evropskim standardima, na terenu ostati vrlo malo toga što će uopšte moći da bude zaštićeno.
U svakom slučaju, ishod ovog slučaja vjerovatno će imati značaj koji prevazilazi granice same Albanije. Na jednom mjestu sudarili su se interesi investitora, političke odluke, evropski standardi zaštite prirode i pitanje koliko su zaštićena područja zaista zaštićena kada se suoče sa velikim ekonomskim projektima.
Za Vjosu–Nartu, međutim, vrijeme nije saveznik. Dok se vode političke rasprave, pokreću istrage i razmjenjuju upozorenja između Tirane i Brisela, promjene na terenu nastavljaju se iz dana u dan. Upravo zato ekološke organizacije upozoravaju da će se ključni odgovor na pitanje da li je ovaj jedinstveni ekosistem moguće sačuvati vjerovatno dati mnogo prije nego što budu donesene konačne političke ili pravosudne odluke.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: PPNEA
