Gornji tok Morače, prostor koji istovremeno nosi status jednog od najvrednijih prirodnih područja u Crnoj Gori, ali i jednog od najzapostavljenijih, već duže vrijeme ostaje bez jasnog sistema upravljanja i stvarne zaštite. Kako se navodi u saopštenju NVO Eko-tim, riječ je o području izuzetnih prirodnih karakteristika – staništu rijetkih vrsta, očuvanim ekosistemima i upečatljivim pejzažima koje je, uprkos tome, prepušteno svakodnevnim pritiscima i neuređenom korišćenju.
Na terenu se to, kako upozoravaju iz ove organizacije, ogleda kroz prisustvo nelegalnih deponija, krivolov i nekontrolisano korišćenje prirodnih resursa. U nedostatku jasnih pravila i nadzora, prostor od izuzetnog značaja funkcioniše bez mehanizama koji bi obezbijedili njegovo očuvanje, ali i održivo korišćenje.
Da ovakvo stanje nije samo percepcija stručne javnosti, već realnost koju prepoznaju i građani, pokazuje i istraživanje koje je sproveo Eko-tim. Prema njihovim podacima, većina ispitanika iz ovog područja podržava zaštitu Morače, dok kao ključne probleme navode upravo otpad, krivolov i kontinuiranu degradaciju prostora.
Istovremeno, potencijal ovog područja ostaje u velikoj mjeri neiskorišćen. Morača, kako se navodi u saopštenju, ima sve preduslove za razvoj održivog turizma: od sportskog ribolova i kajaka, do planinarenja i savremenih oblika boravka u prirodi. Ipak, bez uspostavljenog sistema upravljanja, ti potencijali ostaju na nivou mogućnosti, bez konkretnog razvoja na terenu.
Vrijednost ovog prostora prepoznata je i kroz proces uspostavljanja mreže Natura 2000, čime je njegov značaj potvrđen i na evropskom nivou. Međutim, kako upozoravaju iz Eko-tima, bez konkretnih mjera i aktivnosti na terenu, takvo priznanje ostaje formalno i bez suštinskog efekta, kako u pogledu zaštite prirode, tako i u smislu održivog razvoja.
Iz ove organizacije upozoravaju da bi dalje odlaganje rješavanja problema moglo dovesti do trajnog urušavanja vrijednosti gornjeg toka Morače. Izvršni direktor Eko-tima, Milija Čabarkapa, ukazuje da je riječ o prostoru koji ima i snažnu simboličku dimenziju.
„Morača je jedno od najvažnijih prirodnih obilježja Crne Gore i simbol Podgorice, uz koji su generacije odrasle. Međutim, način na koji se danas odnosimo prema ovom prostoru pokazuje da njene vrijednosti nisu prepoznate u praksi. Imajući u vidu i prirodni značaj i snažnu emotivnu vezu građana sa Moračom, postavlja se pitanje zašto se institucije i donosioci odluka ovim problemom ne bave ozbiljnije. Ako se ovakav odnos nastavi, propuštamo razvojne šanse koje Morača može donijeti“, poručio je Čabarkapa.
Eko-tim, koji već ima iskustvo u inicijativama za zaštitu rijeka poput Mrtvice, Ćehotine i Bistrice, najavljuje i naredne korake. Kako se navodi u saopštenju, u planu je pokretanje formalne inicijative za zaštitu gornjeg toka Morače, ali će joj prethoditi konsultativni sastanci sa institucijama i širom javnošću, kako bi se predlog oblikovao u skladu sa očekivanjima svih relevantnih aktera.
Čabarkapa naglašava da zaštita ne podrazumijeva zaustavljanje razvoja, već njegovo usmjeravanje.
„Važno je naglasiti ono na šta godinama ukazujemo, da zaštita ne znači zabranu razvoja, već uvođenje reda i sankcionisanje nesavjesnog ponašanja. Bez toga, ovaj prostor će se i dalje koristiti, ali na način koji vodi ka postepenoj eroziji njegovih vrijednosti“, zaključio je on.
U narednom periodu, dalji tok ovog procesa u velikoj mjeri zavisiće od spremnosti institucija da prepoznaju značaj ovog pitanja i uključe se u njegovo sistemsko rješavanje. Upravo od toga zavisi hoće li gornji tok Morače ostati prostor propuštenih prilika ili primjer usklađivanja zaštite prirode i održivog razvoja.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
