U Crnoj Gori već nekoliko godina primjenjuje se revolucionarna tehnologija – Efektivni Mikroorganizmi® (EM). Ova inovativna metoda, koja je svoj izvor pronašla u Japanu, postala je ključni igrač u različitim sektorima, od poljoprivrede do ekologije u cjelini, obećavajući zdraviju budućnost za zemlju i njene građane. U razgovoru koji smo obavili sa Borisom Jabučaninom, izvršnim direktorom EMCG – jedinim distributerom EM-a u Crnoj Gori, smo saznali gdje se sve primjenjuju efektivni mikroorganizmi i na koji način.
Šta su Efektivni Mikroorganizmi (EM)?
EM®, ili Efektivni Mikroorganizmi®, predstavljaju mješavinu blagotvornih, 100% prirodnih mikroorganizama. EM kulturu čini oko 80 grupa mikroorganizama, koja dominantno uključuje kvasce, laktobakterije i fotosintetske bakterije, luči korisne supstance poput vitamina, organskih kisjelina, minerala i antioksidanata kada dođe u kontakt s organskim materijama. Kada se EM unese u ekosistem, bilo da je riječ o zemljištu, vodi, vazduhu ili probavnom traktu ljudi i životinja, uspostavlja se proces fermentacije. Ovim procesom neutrališu se opasne supstance, stvaraju se zdravi mikrobiomi i uspostavlja se prirodna ravnoteža mikroorganizama.
Primjena Efektivnih Mikroorganizama (EM)
Kako nam je Jabučanin objasnio efektivni mikroorganizmi su svoju prvu primjenu našli u poljoprivredi još osamdesetih godina prošlog vijeka. Tvorac EM tehnologije, japanski mikrobiolog prof. Teruo Higa, u početku je, kao i brojni naučnici širom svijeta, bio zagovornik upotrebe hemijskih sredstava u poljoprivredi.
„Međutim, nakon nekog vremena i konstantne primjene „hemije”, počeo je osjećati ozbiljne zdravstvene probleme što ga je navelo na razmišljanje o pronalasku alternative. Vršeći eksperimente sa mikroorganizmima otkrio je da se u zemljištu oko laboratorije dešavaju određene pozitivne promjene kada se u njega „ubace” različite grupe mikroorganizama”, kazao je Jabučanin.
On nam dalje objašnjava da je do tada je bilo nezamislivo da se u istom „društvu” nađu aerobni (za njihov opstanak je neophodan kiseonik) i anaerobni (žive u uslovima bez kiseonika) mikroorganizmi zbog svih svojih specifičnosti. Međutim, prof. Higa je pokazao da, ne samo da je to moguće, već da je to za prirodu veoma korisna sinergija.
Danas je veliki broj naučnika iz cijelog svijeta koji su počeli da izučavaju EM, a njihovi brojni naučni i stručni radovi govore kako je EM tehnologija postala multidisciplinarna.
Neke od primjena EM-a su:
- Poljoprivreda: za poboljšanje plodnosti zemljišta, povećanje prinosa i smanjenje upotrebe hemijskih sredstava.
- Ekologija: za rješavanje ekoloških problema poput zagađenja vode, vazduha i zemljišta.
- Upravljanje otpadom: za efikasno kompostiranje organskog otpada.
EM u Crnoj Gori
Jabučanin je kazao da je dovođenje EM tehnologije u Crnu Goru bila njegova vizija koja se ostvarila prije četiri godine.
„Nakon 150 država svijeta, efektivni mikroorganizmi prije četiri godine dolaze i počinju da žive i u Crnoj Gori”, kaže on.
On ističe da je prije svega potrebna permanentna edukacija stanovništva u Crnoj Gori o korisnim efektima mikroorganizama na prirodu, a i ljude čiji su oni dio.
„U dobrom dijelu laičke javnosti donedavno je bilo dominantno mišljenje da su mikroorganizmi nešto čega se treba plašiti i što nama ljudima donosi samo bolesti i probleme. U stvari, mikroorganizmi su za ljude, ali i za prirodu uopšte, veoma korisni i gotovo neophodni. Efektivni mikroorganizmi podstiču regenerativne procese povećavajući broj korisnih mikroorganizama koji nastoje da ekosistem vrate u ravnotežu. Oni ne uništavaju patogene u cjelosti, već njihov broj svode na onu mjeru koja nije opasna. S druge strane, ne postoji mogućnost od negativnog djelovanja EM-a i njihovog prekomjernog razvoja, jer u određenom trenutku, nakon „obavljenog posla” i efektivni mikroorganizmi se procesom autolize takođe svode na potrebnu i dovoljnu mjeru”, dodaje Jabučanin.
On kaže da „problem nastaje onda kada dođe do poremećaja prirodne ravnoteže mikroba koja je najčešće izazvana nekim negativnim djelovanjem čovjeka – stvaranje otpada, prekomjerna upotreba hemijskih sredstava, antibiotika i sl.”
Uticaj EM na životnu sredinu
Osim što se primarno primjenjuje u poljoprivredi naučnici iz Japana i Bjelorusije su otkrili da EM ima blagotvorno dejstvo i na posljedice radijacije. To su otkrili nekoliko godina nakon nuklearne katastrofe u Černobilju.
„Žrtve su bile podvrgnute rigoroznom režimu ishrane koji je, između ostalog, obuhvatao i svakodnevno konzumiranje EM prebiotika i probiotika. Pored toga, njihov boravak je bio u strogo kontrolisanim uslovima za šta su bili zaslužni efektivni mikrorganizmi. Da sve to ima osnova, potvrdilo se i nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi kada je nakon gotovo svakodnevne primjene EM preparata po zemljištu i objektima radijacija bukvalno „izbrisana”. Na zemljištu koje je prethodno pokazivalo visok stepen radijacije, plodovi su nakon primjene EM bili potpuno zdravi, nutritivno bogati i bez prisustva teških metala i drugih rezidua”, ističe Jabučanin.
EM su se pokazali efikasnim i kada je u pitanju mikroplastika, pa Jabučanin očekuje da će se „u periodu koji je pred nama za rješavanje ovog globalnog problema udružiti naučnici iz cijelog svijeta, kako bi se došlo do najboljih rezultata.”
On je ovom prilikom poslao javni poziv stručnoj i naučnoj javnosti Crne Gore da prepoznaju svoj interes da u ovom procesu učestvuju.
„U tu svrhu, kao autorizovani parneri japanske EM tehnologije možemo dati skroman doprinos na njihovom povezivanju, ali i kao podršku za eventualna istraživanja i/ili eksperimente”, kazao je Jabučanin.
Primjena EM kod organskog otpada
Na naše pitanje da li će se EM tehnologija proširiti i na upravljanje otpadom u Crnoj Gori, Jabučanin je kazao da se EM tehnologija uveliko koristi kao efikasno i ekonomično rješenje kada je u pitanju organski otpad.
„Prema nekim procjenama organski otpad čini oko polovinu njegove ukupne količine. Ono što je veliki problem je to što ovaj otpad završi na deponiji zajedno sa drugim vrstama otpada, a njegovim raspadanjem, odnosno truljenjem dolazi do emisije veoma štetnih gasova, a nerijetko i do pojave samozapaljenja”, kaže Jabučanin.
On ističe da „EM Bokashi metoda kompostiranja organskog otpada uz dejstvo efektivnih mikroorganizama služi ne samo da smanji njegovu ukupnu količinu, već da se isti iskoristi u vidu veoma kvalitetnog đubriva za biljke.”
Ova metoda kompostiranja, kaže Jaučanin, je veoma popularna u državama zapadne Evrope, a ono što je dobra strana je što nema neprijatnih mirisa i insekata.
Negativni efekti EM ne postoje, što ga čini bezbijednim za svaku upotrebu i možemo reći čudom prirode.
„U dosadašnjih četrdeset godina primjene EM tehnologije nije zabilježen niti jedan negativan rezultat nakon njene primjene, a o onim pozitivnim govore brojni nuačni radovi, studije slučaja i dr. Kada je u pitanju njen dalji razvoj, važi mišljenje da za EM tehnologiju ne postoji tačka, već samo zarez i znak pitanja”, zaključuje Jabučanin.
Prir. N. Bukilić