Okrugli sto pod nazivom ,,Ekološka tranzicija u urbanom razvoju: Uloga obrazovanja, zakonodavstva i prakse” održan je protekle sedmice na Građevinskom fakultetu.
Okrugli sto je organizovan u okviru projekta SmartWB – projekta jačanja kapaciteta visokobrazovnih institucija Zapadnog Balkana, na kome je Građevinski fakultet koordinatorska institucija.
Dekanica Građevinskog fakulteta, Marina Rakočević, kazala je da je Okrugli sto organizovan kako bismo zajedno razmotrili jednu od najvažnijih tema našeg vremena – kako oblikovati održive i klimatski otporne gradove u Crnoj Gori i šire.
– Da bismo uspješno krenuli tim putem, ključna je bliska i kontinuirana saradnja između zakonodavstva, obrazovanja i prakse. Zakonodavni okvir pruža temelje za djelovanje; obrazovanje je alat za izgradnju kapaciteta i znanja potrebnih za održivu tranziciju; dok praksa omogućava konkretno sprovođenje politika i inovacija. Bez njihove sinergije, ekološka tranzicija ostaje samo teorijski ideal. Kao što naziv okruglog stola sugeriše, ovo trojstvo je neraskidivo povezano. Da bismo postigli ciljeve održivog razvoja u Evropi, moramo uskladiti razvojne politike i regulative s inovativnim obrazovnim programima koji pripremaju buduće inženjere i ostale profile za praksu. Posebno je važno da prilikom buduće akreditacije studijskoih programa vodimo računa o ozelenjavanju kurikuluma, kako bismo osposobili nove generacije za izazove zelene tranzicije, a sve u skladu sa zahtjevima privrede i realnim potrebama tržišta – istakla je Rakočević.
Rukovodilac projekta SmartWB i profesorica na Građevinskom fakultetu, Marija Jevrić, saopštila je da jedna od prvih aktivnosti u projektu bila je analiza postojećih nastavnih programa na fakultetima Zapadnog Balkana i nihovo poređenje sa zemljama EU.
-Urađeno je opsežno istraživanje na temu upotrebe zelenih rješenja u građevinarstvu i razvoju gradova. Rezultati tog istraživanja su pokazali da razvoj zasnovan na zelenoj gradnji i energetskoj efikasnosti, u percepciji ispitanika, znači poboljšanje kvaliteta života i odgovoran odnos prema životnoj sredini, ali i priliku za otvaranje novih radnih mjesta – kazala je Jevrić
-Rezultati su ukazali na značajan nedostatak sadržaja koji bi buduće profesionalce pripremili za primjenu ekoloških principa u gradnji i planiranju. Paralelno sa tim, urađeno je opsežno istraživanje na temu upotrebe zelenih rješenja u građevinarstvu i razvoju gradova. Rezultati tog istraživanja su pokazali da razvoj zasnovan na zelenoj gradnji i energetskoj efikasnosti, u percepciji ispitanika, znači poboljšanje kvaliteta života i odgovoran odnos prema životnoj sredini, ali i priliku za otvaranje novih radnih mjesta. Uz to, evidentirali smo potrebu poslodavaca za kadrom edukovanim iz ovih oblasti. Kada smo dobili informacije iz ova dva istraživanja, krenuli smo u inoviranje programa i kreiranje praksi za student – pojasnila je Jevrić.
U organizaciji okruglog stola učestvovao je i Ecoportal, a moderator diskusije bila je njegova urednica, arhitekta Milica Mitrić. Ona je kazala da su u posljednjim decenijama ekološke teme postale centralna u globalnom kontekstu, a da urbanizacija, kao jedan od ključnih faktora održivog razvoja, ima značajan uticaj na okolinu, resurse i kvalitet života.
-S obzirom na to da je urbanizacija proces koji se ne može, niti treba zaustaviti, nužno je usmjeriti pažnju na načine na koji urbani prostori mogu biti preoblikovani u skladu sa održivosti i ekološke ravnoteže. U tom procesu, obrazovanje, zakonodavstvo i praksa imaju presudnu ulogu. Kada je riječ o obrazovanju, postavlja se pitanje koliko su trenutni nastavni programi visokog obrazovanja u Crnoj Gori prilagođeni savremenim potrebama društva u domenu urbanog planiranja – istakla je Mitrić.
Ona je dodala da se procesu urbanizacije mora pristupiti sa većom dozom odgovornosti, pa je učesnici Neveni Jovović iz Ministarstva prostronog planiranja, urbanizma i državne imovine, uputila pitanje koje se odnosi na dinamika izrade i donošenja planskih doumenata.
– Trenutna dinamika uslovljena je važećim zakonom koji predviđa centralizaciju. Od Plana generalne regulacije odustalo se prije četiri godine kada je krenula izrada novih zakona. Shodno tome, prošle godine nijedan planski dokument usvojen, te je jasno da dinamika trenutno nije na zadovoljavajućem nivou – dodala je Jovović.
Ona je kazala i da se svi zakoni nalaze pred samim usvajanjem, nakon čega slijedi i usvajanje Prostornog plana.
Tatjana Rajić iz NVO Expeditio kazala je da osnovni problem leži u tome što se prostor smatra resursom koji služi za stvaranje profita pojedinaca i kompanija i da se Prostroni plan i sve ono što ima veze sa njim vidi kao instrument za stvaranje tog profita.
Postoje različiti planovi i strategije da se ljudi uključe u ranoj fazi planiranja. Oni mahom nisu obrazovani da čitaju, razumiju i shvataju mape i planove na način na koji su im pokazane – istakla je Rajić
– U istraživanju koje smo sprovodili na temu participativnog planiranja, građani su prepoznali da su uključeni prekasno, kada su odluke već donešene. Postoje različiti planovi i strategije da se ljudi uključe u ranoj fazi planiranja. Oni mahom nisu obrazovani da čitaju, razumiju i shvataju mape i planove na način na koji su im pokazane. Jedina sigurna zona koja im je poznata je upravo njihova parcela na koju se i odnosi većina iznešenih primjedbi. Uključivanje javnosti, i to u ranoj fazi, jedini je put da dokumenti budu demokratski – istakla je Rajić.
Kada je u pitanju zaštita prirodnih i kulturnih pejzaža, kako je kazala, nije mnogo učinjeno.
-Formalno je prihvaćena 2008. ili 2009. godine, kasnije usvojena ratifikovana evropska konvencija o pejzažu. Ipak, u stvarnosti je malo urađeno. Mi pratimo situaciju na nivou Boke i još uvijek nema zaštićenih pejzaža u Crnoj Gori – navela je Rajić.
Na pitanje koje se tiče energetskih pejzaža, Miloš Džiknić, predstavnik EPCG, kazao je da bi vjetro i solarne elektrane valjalo iskoristiti kroz relativno nov pravac razvoja u svijetu, koji se interdisciplinarnim pristupom može umrežiti ne samo u energetski, već i u turistički sektor.
-Kada govorimo o energetskim pejzažima, i turisti, kao i građani, više vole da vide postrojenja obnovljivih izvora energije (OIE), nasuprot termoelektranama, što predstavlja dodatnu priliku za njihovu pametnu valorizaciju i kao turističkog potencijala države. Ovakav pristup može biti ključan za strateško usmjerenje države ka ekološkom i održivom razvoju. S obzirom na to da je Vlada već pokrenula proces dekarbonizacije i realizuje značajne investicije u solarne elektrane i potencijalne vjetroelektrane, sada je pravi trenutak da se u planska dokumenta uvrsti termin i vizija ,,energetskog pejzaža” kao važnog elementa razvoja – kazao je on.
Na temu pejzaža komentar je dao profesor Dušan Vuksanović sa Arhitektonskog fakulteta koji je istakao da se osim zalaganja za vizuelni aspekt stvari, dužna pažnja mora posvetiti strukturnim pitanjima koja jesu kompleksna i kojima se profesionalci nerado bave.
– Centar Podgorice vapi za ozbiljnom intervencijom. Potrebno je dobro razmisliti jer se za sada tu može prepoznati kao glavni usamljeni aspekt sa prepoznatljivom logikom – profit – naveo je Vuksanović.
Na pitanje da li misli da studenti koji se obrazuju da budu inženjeri kod nas imaju dovoljno znanja da projektuju u skladu sa zelenim praksama, on je kazao da tema nije dovoljno zastupljena, ali je značajnije pitanje u kojoj mjeri mladi suštinski prepoznaju značaj pomenutih praksi i vjeruju li da su neophodne.
– Mladi formiraju mišljenje o tome šta je prioritetna tema za predavanja koja im predstoje. Još uvijek nijesu uvjereni da je tema zelene gradnje ona koja im može obezbijediti egzistenciju. Ohrabruje činjenica da nam predstoji edukacija za enegetske preglede zgrada i ovladavanje nacionalnim softverom za koji je broj prijavljenih iznenađujuće veliki. Raspisan je oglas za 25 kandidata, a prijavilo se oko 80 – dodao je on.
Govoreći o otpornosti gradova na posljedice klimatskih promjena, Ivana Vojinović iz Centra za klimatske promjene sa Univerziteta Donja Gorica, dodala je da se o ovoj temi u Crnoj Gori govori samo deklarativno, a da konkretno djelovanje na terenu izostaje.
– Nemamo ključna strateška dokumenta koja bi trebalo da nam trasiraju djelovanje na polju ublažavanja posljedica od klimatskih promjena. Najnoviji izvještaj Evropske komisije je pokazao da nije bilo napretka po pitanju klimatskih promjena. Klimatske promjene nijesu u fokusu političke agende jer ta tema, osim što iziskuje ogromna novčana sredstva, traži rad u mnogo dužem vremenskom periodu od trajanja jednog prosječnog mandata. Za životnu sredinu i klimatske promjene svima nam fali edukacije. Dezinformacije o klimatskim promjenama su ogromna prijetnja. Sredstvima informisanja se plasira more netačnih informacija o klimatskim promjenama u koje 80 odsto mladih vjeruje. To je osnovni problem kojim svi u društvu treba da se ozbiljno pozabave – istakla je Vojinović.
Ružica Brnović iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera govorila je novom Zakonu o upravljanju otpadom koji je u oktobru stupio na snagu.
– Šteta je već napravljena po životnu sredinu i jasno je da na globalnom nivou ima mnogo licemjerja kada se govori o održivom razvoju. Ravnoteža je osnov svega, a ona je poremećena u bilo kojoj datoj populaciji. Posljedice ćemo svi osjetiti. Pomak je napravljen kroz Zakon o upravljanju otpadom, a koji je primjenio sve direktive iz EU pravnog okvira. Kada su u pitanju nove odredbe zabrane plastike za jednokratnu upotrebu, ključni su dobra kaznena politika i inspekcijski nadzor. Politička volja mora biti izraženija – kazala je ona.
Aleksandar Perović iz NVO Ozon, kazao je da je potrebno stručno usavršavanje nastavnika o klimatskim promjenama.
-Potrebno je stručno usavršavanje jer sa mladima nije jednostavno komunicirati, treba ih slušati i imati strpljenja. Još uvijek ne shvatamo potpuno šta sve klimatske promjene donose, moramo se zajedno boriti kako bi se ublažile posljedice – naveo je Perović.
Nikola Vujošević iz Ministarstva energetike kazao je da se u Direktoratu za energetsku efikasnost intezivno radi na usaglašavanju dokumenata.
Aleksa Ćulafić, takođe iz Ministarstva energetike govorio je o pravilnicima koji se odnose na minimalne zahtjeve energetske efikasnosti zgrada i energetske sertfikacije, a koji imaju direktan uticaj na ekološku tranziciju u građevinskoj industriji.
-Prvi pozitivan impuls je prepoznavanje Elaborata o energeteskoj efikasnosti u Zakonu o izgradnji objekata. Nacionalni MEEC softver će uskoro dobiti mogućnost izrade Elaborata što će značajno olakšati taj proces i standardizovati rezultate. Sertifikat o energetskim svojsvtima objekta postao je njegovu obavezan dio tehničke dokumentacije – dodao je Ćulafić.
Zaključci okruglog stola treba da posluže kao uvod za istraživanje na temu odgovora obrazovnog sistema u Crnoj Gori na izazove održivog planiranja. Cilj je unapređenje obrazovnih programa koji treba da obezbijede potrebna znanja i vještine studentima i povežu teorijska znanja sa praktičnim izazovima u procesu urbanizacije, zaštite životne sredine i formiranju održivih zajednica.
Prir. M. Mitrić – M. Vuković
