Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Sirovi ekološki pokret za zdraviju Crnu Goru

Ecopatriotizam – od kese i rukavica do uočljivih promjena

Očuvanje ljepota Crne Gore je obaveza svih nas, njenih građana, ali se često na to zaboravi, pa tako na svakom njenom ćošku uočavamo velike količine otpada za koje niko ne snosi odgovornost. Ipak, uvijek postoje oni koji se probude i shvate da se nešto mora učiniti povodom toga.

Tako je i nastala zajednica pod imenom Ecopatriotizam, gdje pet djevojaka – Bojana Kršikapa, Jelena Lacman, Jelena Jovićević, Elida Adrović i Ivana Čogurić, nesebično pomažu našoj lijepoj državi da vrati stari sjaj. Ivana je bila ljubazna i ispred zajednice Ecopatriotizam nam je odgovorila na nekoliko pitanja.  

Ecopatriotizam postoji na Instagramu već neko vrijeme, možete li nam reći nešto više o tome, kad je osnovana zajednica pod tim nazivom i koja je vaša primarna ideja?

Na Instagramu i inače postojimo već godinu i po dana. Instagram je bio samo proizvod jedne prijateljske šetnje koja je bila ometena ogromnom količinom otpada po ulicama i prirodi Nikšića. Budući da je život u takvim uslovima bio nesnosan, odlučile smo da stvar uzmemo u svoje ruke tako što smo zasukale rukave, kupile kese i rukavice i bacile se na rad. Primarna ideja našeg Instagram profila bila je da sugrađani vide da smo počele sa akcijama čišćenja i da nam se pridruže ukoliko imaju volje za čin takve prirode. To se i desilo, sugrađani su nas podržali, a desilo se i to da je baš tako nastao ekološki pokret Ecopatriotizam, kao oruđe koje je narod podržavao i bodrio od samog starta. Često za tu prvu šetnju znamo da kažemo da je “najnevinija” jer nije odrađena pod okom javnosti. Svaka naredna je propraćena člancima, reportažama, intervjuima širom države i regiona. Istina je ta da nas je još više ujedinila potreba za zdravom okolinom, ali smo formirane kao zajednica od strane podrške naroda koji je u nama vidio nešto što im treba, što podržavaju i cijene i hvala im na tome. 

Da li primjećujete neke promjene u navikama ljudi koji prate vašu stranicu?

Promjene su ono što slavimo. One se ne likuju, one se prigrle jer znate da je posao dobro odrađen i da imamo još jedno lice koje će da nastavi našim tragom. Primjeri za promjene su raznorazni, ali ne možemo dočarati koliko su naši pratioci uticali na naš rast, duhovni. Tu je grupa ljudi sa kojom imamo komunikaciju, naš izvor informacija, ljudi koji nas motivišu da nastavimo dalje, jer činjenica da su naša vrata prva na koja pokucaju po pitanju neke ekološke dileme, problema ili saradnje je jedino pravo ekološko gorivo. Bolje je pitanje, koje promjene su nama priredili naši pratioci. Učimo uzajamno i to je čar aktivizma, uvijek postoji neko da te povuče za rukav i kaže “E znaš šta? Mogli bismo ovo…”. To su stvari koje nas raduju.

Na koji način smatrate da je najbolje motivisati mlade ljude da se okrenu reciklaži i očuvanju životne sredine?

Motivisati se moraju svi, ne samo mladi. Mladi uče od starih i prilagođavaju se serviranom. Stari su tvrd orah, voćka čudnovata; odraz našeg društva. Omladina je samo preslikana slika na koju se uticaj vrši kroz formalno i neformalno obrazovanje, medijsku pismenost ili u našem slučaju – na licu mjesta terenskim radom.

U toku je priprema za veliku akciju čišćenja koja se održava 20. septembra na Dan ekološke Crne Gore, pa nam recite nešto više o tome? Šta vas je najviše motivisalo na ovu akciju?

Novi list CG nije akcija Ecopatriotizma. To je akcija niza organizacija, ekoloških pokreta i aktivista koja ima za cilj da ujedini građane, da niko ne bude izdingut ili umanjen u priči, već ravnopravno djelovanje svih pojedinaca, jer Crna Gora je naša i sve što se dešava njoj dešava se svima nama. Ecopatriotizam je samo jedna karika u lancu i drago nam je da smo dio ove priče. Motivacija za nju je postojala u svima nama, ali da bi se ona prepoznala potrebna je komunikacija. Tako se naše razmišljanje poklopilo sa mišljenjem Agencije za zaštitu životne sredine i Zero Waste Montenegro organizacije, krenuli smo u akciju, a broj institucija koje su nam se pridružile i koje su podržale akciju je veliki. Tu su i Opštine Nikšić, Danilovgrad, Šavnik i Žabljak. Zapravo, svi koji su shvatili važnost ove akcije, a to je da je vrijeme da okrenemo novi list i zakoračimo ka budućnosti vrijednoj čekanja.

Akcija je građanskog karaktera, što znači da se svi mogu prijaviti. Da li u tom slučaju očekujete veliki odziv volontera na ovu akciju?

Da, akcija je građanskog karaktera i svi građani koji budu mogli da izađu na teren ovog dana, budući da je Dan ekološke države radni praznik, su dobrodošli. U izradi je baza volontera, a svi se mogu prijaviti na fb stranici Novi list Crne Gore putem koje obavještavamo građane o dešavanjima i detaljima akcije. Pretenciozno je očekivati ogroman broj ljudi jer znamo da je naša ekološka svijest u stagnaciji, ali raduje nas suočavanje sa istinom koje će se desiti tog 20. septembra. Akcija ima mnogobrojne ciljeve a jedan od njih je da vidimo koliko je sati.

Planirate čišćenje na dionici Danilovgrad – Nikšić – Šavnik – Žabljak. Zbog čega baš ta dionica i da li planirate akcije čišćenja i na drugim lokacijama?

Ovu dionicu smo birali kako bismo spriječili devastaciju tla, kako bismo vratili život trasi kojom svakodnevno prolaze građani i turisti i kako bismo unaprijedili tursitičku sezonu ove regije. Turisti za razliku od nas dolaze da se dive našim prirodnim ljepotama a ne luksuzu i nekretninama. Dakle, kako bismo ovom putnom pravcu dali sjaj i uglancali sve te deponovane površine, a ima ih na pretek. Takođe je jako bitno sav taj otpad pokupiti jer on u velikom broju slučajeva zna da bude uzrok požara, a nama posle ljeta ove 2022. godine ne nedostaje opožarenih područja. Čišćenje drugih lokacija neka ostane priča za neki drugi put, ali nije da i drugim mjestima ne treba spas od svih nas, jer po riječima građana Crne Gore, svaka trasa je zatrpana otpadom.

Sama akcija je humanitarnog karaktera što znači da ćete sav iznos donirati za pošumljavanje koje slijedi nakon čišćenja. Koja su to područja koja su najugroženija i na koja ćete se fokusirati kada je u pitanju pošumljavanje?

Poenta ove akcije jeste da se u sklopu nje nalazi i akcija čišćenja obala rijeka koja se održava 17. septembra širom države u sklopu #cleanupmontenegro projekta. Nastojali sno da objedinimo što više domena ekologije – čišćenje obala i zelenih površina kroz sortiranje otpada na licu mjesta i naknadnu reciklažu, jer sav novac prikupljen od reciklaže ide na račun za pošumljavanje opožarenih područja. To je poseban projekat za koji će trebati vremena, i to mnogo više nego što se očekuje. Pošumljavanje nije jednostavna stvar i tu treba poštovati pravila prirode. Srećom stručna lica su se oglasila i rekla da su na raspolaganju, a ostale informacije o pošumljavanju će biti blagovremeno objavljene.

Skoro ste imali još jednu humanitarnu akciju sakupljanja otpada za reciklažu, pod nazivom “Svi za život, život za sve”, kako bi pomogli sugrađaninu. Možete li nam reći kako je to proteklo i da li planirate još takvih akcija u budućnosti.

Za sad ne planiramo ništa tog karaktera jer privatne obaveze nam ne ostavljaju previše prostora i za to. ECP nije NVO ni fondacija. Mi smo grassroot pokret, sirovi ekološki pokret čija sredstva za rad nijesu ništa drugo do volja, kesa za smeće i rukavice. Građanke koje znaju svoja prava i žele da ih ostvare u punom smislu. “Svi za život, život za sve” je akcija koja je možda i najadekvatniji reper kada je u pitanju razvijanje ekološke svijesti i kada je u pitanju volja građana za ekološkom akcijom. Nakon iste bili smo u komunikaciji sa građanima, učesnicima, jer su nas obavještavali o svojim potezima u velikom broju. Tu smo došli do otkrića da naši ljudi zapravo žele da sortiraju otpad, da uživaju u tome, ali im se ne nudi prilika jer nije isto sortirati u kućnim uslovima pa se naknadno izlagati troškovima odvoza otpada do reciklažnog centra i na sve to plaćati komunalije ove vrste. Razlika je velika, a budni građani i ne vole puno otaljavnje posla koje je praksa u našoj uspavanoj javnoj upravi, zbog koje i imamo ovoliki broj deponija na svim putnim pravcima, ali i u užim jezgrima grada.

Kroz vaše djelovanje pokušavate da doprete do svih ljudi, da li smatrate da je edukacija o reciklaži potrebna prije svega najmlađima?

Naša praksa je pokazala da se znanje mora ponuditi svima, a nekako sam djelimično odgovorila na ovo pitanje kroz sva prethodna. Omladini treba zdrava opcija, dosta omladinskih društava i kulture.

Ovoj akciji će se pridružiti i mnoge institucije i nevladine organizacije. Uz njih, da li smatrate da država ulaže dovoljno sredstava kako bi se smanjila količina otpada?

Zanemarivanje Crne Gore kao ekološke države, time i samog Ustava, je tendencija koja se već par decenija praktikuje u CG. Sredstva koja se izdvajaju za uklanjanje otpada su minorna što nam i govori svaki pedalj sredine u kojoj živimo. Broj deponija skoro da je ekvivalentan broju punoljetnih stanovnika države.  

Šta bi na kraju poručili našim čitaocima?

Poruka za kraj? Možda – traži i daće ti se? Pa nek’ svako izvuče najbolji dio iz nje, a njen najbolji dio je suština.

N.B.

Pridružite se akciji i zapratite @_ecopatriotizam na instagramu.

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO MNE

Dan kada je Crna Gora okrenula novi list

ECO MNE

Ecopatriotizam – od kese i rukavica do uočljivih promjena

ECO MNE

„Da zablista Crna Gora” – u akcijama sakupljena velika količina otpada