Dvije osnovne škole u Bijelom Polju dobile su znatno bolje uslove za rad i boravak učenika i nastavnog osoblja nakon završetka energetske rekonstrukcije objekata, realizovane u okviru projekta „Promocija energetske efikasnosti u javnim zgradama Crne Gore“ (PEEPB), koji sprovodi Ministarstvo energetike i rudarstva.
Riječ je o osnovnim školama „Risto Ratković“ i „Vladislav Sl. Ribnikar“ u Rasovu, koje su obnovljene u okviru istog projektnog klastera. Time je Bijelo Polje dobilo dvije potpuno rekonstruisane škole, a sjever Crne Gore još jedan konkretan primjer ulaganja u javnu infrastrukturu, obrazovanje i energetsku efikasnost.
Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, radovi su sprovedeni kroz Regionalni program energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), uz finansijsku podršku Evropske unije i Njemačke razvojne banke KfW, doprinos Vlade Crne Gore, kao i kroz saradnju sa resorima prosvjete i javnih radova.
Završetak radova obilježen je posjetom ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića i ministarke prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđele Jakšić-Stojanović školama u Bijelom Polju, gdje su se, kako je navedeno, iz prve ruke upoznali sa rezultatima obnove, kvalitetom izvedenih radova i razgovarali sa upravom, nastavnicima i školskim osobljem o značaju ovih investicija za učenike, zaposlene i lokalnu zajednicu.

Govoreći o rekonstrukciji OŠ „Vladislav Sl. Ribnikar“, ministar Šahmanović istakao je da projekat PEEPB pokazuje da zelena tranzicija nije samo pitanje strateških dokumenata i brojki, već ulaganje koje mijenja svakodnevni život građana.
„Posebno nam je važno što se ovakvi projekti realizuju na sjeveru Crne Gore, gdje ulaganja u javnu infrastrukturu imaju dodatnu vrijednost za lokalne zajednice i kvalitet života naših građana, počev od najmlađih. Energetska rekonstrukcija OŠ ‘Vladislav Ribnikar’ donosi toplije i prijatnije učionice, manje troškove za energiju i bolje uslove za učenike i nastavnike. To je ulaganje u našu djecu, njihovo obrazovanje i budućnost zajednice u kojoj odrastaju“, poručio je Šahmanović.
On je dodao da se na ovim radovima neće stati, već da će se nastaviti unapređivanje javnih objekata širom Crne Gore, sa ciljem da škole, javne ustanove i zdravstveni objekti budu sigurniji, energetski efikasniji i kvalitetniji prostori za život i rad.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, govoreći povodom završetka radova na OŠ „Risto Ratković“, ocijenila je da se radi o direktnom ulaganju u budućnost Bijelog Polja i sjevera Crne Gore.
„Naši prosvjetni radnici i učenici konačno dobijaju bezbjedno i podsticajno okruženje u skladu sa standardima XXI vijeka, što će bez sumnje podići i kvalitet obrazovnog procesa. U saradnji sa Ministarstvom energetike i rudarstva i Ministarstvom javnih radova, nastavljamo intenzivno da radimo na unapređenju kvaliteta obrazovne infrastrukture kako bi svako dijete imalo adekvatne uslove za obrazovanje“, istakla je Jakšić-Stojanović.
Radovi na OŠ „Risto Ratković“ počeli su u septembru 2025. godine, a obuhvatili su mjere usklađene sa standardima energetske efikasnosti Evropske unije. Isti tip mjera sproveden je i u OŠ „Vladislav Sl. Ribnikar“, čime su oba školska objekta dobila savremeniju, sigurniju i energetski održiviju infrastrukturu.
Rekonstrukcija je podrazumijevala strukturnu sanaciju objekata, uključujući obnovu krovnih konstrukcija i hidroizolacije, kao i sanaciju fasada. U dijelu energetske efikasnosti urađena je termoizolacija spoljnih zidova, poda i krovne konstrukcije, dok su dotrajali jednokrilni prozori i vrata zamijenjeni novom, visokoizolativnom stolarijom.
Pored toga, modernizovani su sistemi grijanja i hlađenja, uz prelazak na ekološki prihvatljivije izvore energije. U školama je ugrađena LED rasvjeta, a sanitarni čvorovi su rekonstruisani uz poštovanje standarda pristupačnosti za osobe sa invaliditetom.
Takve intervencije, iako često djeluju tehnički, u školama imaju mnogo šire značenje. One utiču na svakodnevni život djece i nastavnika, na kvalitet nastave, troškove održavanja, zdravstveni komfor i osjećaj da javne ustanove mogu biti uređene u skladu sa savremenim standardima. Učionica koja je toplija zimi, prijatnija tokom sezone grijanja i bolje izolovana nije samo energetski efikasniji prostor, već i bolji ambijent za učenje.


Iz Ministarstva energetike i rudarstva podsjećaju da je projekat PEEPB do sada uspješno završio obnovu sedam škola u Kotoru, Nikšiću, Podgorici, Cetinju i Baru, uz prosječne uštede energije od 59%, odnosno oko 3.230 MWh godišnje. Procijenjeno je i da je smanjenje emisija CO₂ u tim objektima u prosjeku 69%, odnosno oko 1.400 tona godišnje.
Obnova tih školskih objekata, kako se navodi, poboljšala je uslove učenja i rada za oko 5.627 učenika i zaposlenih, dok ukupna investicija u sedam škola iznosi oko 16,4 miliona eura.
U okviru ranije realizovanih aktivnosti obnovljeni su OŠ „Njegoš“ u Kotoru, Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola i zgrada Univerziteta DIF u Nikšiću, Gimnazija „25. maj“ u Podgorici, OŠ „Lovćenski partizanski odred“ na Cetinju, OŠ „Srbija“ i OŠ „Jugoslavija“ u Baru, kao i Gimnazija i Srednja likovna škola „Petar Lubarda“ na Cetinju.
Projekat „Promocija energetske efikasnosti u javnim zgradama Crne Gore“ Ministarstvo energetike i rudarstva sprovodi od decembra 2019. godine, kao dio Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan. Finansijska konstrukcija projekta obuhvata kredit Njemačke razvojne banke KfW od 45 miliona eura, grant Evropske unije od 4,785 miliona eura i sopstveni doprinos Crne Gore od 10 miliona eura, što ukupnu vrijednost projekta dovodi na oko 60 miliona eura.
Cilj je energetska rekonstrukcija i modernizacija do 20 javnih zgrada, ukupne površine oko 80.000 kvadratnih metara. Projekat bi, prema planu, trebalo da bude okončan do decembra 2027. godine. Procjenjuje se da će godišnje donositi uštede od oko 7.616 MWh energije i smanjenje emisija CO₂ za oko 4.171 tonu.
Širi okvir u kojem se PEEPB realizuje je Regionalni program energetske efikasnosti na Zapadnom Balkanu, jedan od ključnih instrumenata Evropske unije za zelene investicije u regionu. REEP je pokrenut 2013. godine u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Njemačkom razvojnom bankom KfW.
U okviru tog programa, 540 javnih zgrada širom Zapadnog Balkana biće ili je već obnovljeno prema unaprijeđenim standardima energetske efikasnosti. Od 2013. godine, REEP je generisao uštede energije od 1.220 GWh godišnje i doprinio izbjegavanju emisija od 730.000 tona CO₂.
Program je prepoznat i u Ekonomskom i investicionom planu Evropske komisije za Zapadni Balkan kao jedan od vodećih projekata u okviru inicijative „Talas renoviranja“, u investicionom prozoru „Čista energija“.
Energetska obnova škola zato nije samo pitanje nižih računa i tehnički boljih zgrada. Ona nosi i jasnu društvenu poruku. Kada djeca svakodnevno uče u prostoru koji troši manje energije, emituje manje ugljen-dioksida i pruža zdraviji unutrašnji ambijent, zelena tranzicija prestaje da bude apstraktan pojam i postaje dio njihovog svakodnevnog iskustva.
J.M.
Naslovna fotografija: Ministarstvo energetike i rudarstva