Vlada je na 11. sjednici usvojila dugoročni energetski bilans Crne Gore za period od 2023. do 2025. godine. Taj dokument je pripremljen na bazi bilansa električne energije, koji je utvrdila Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić i bilansa prenosa električne energije od strane CGES-a i podataka dobijenih od CEDIS-a.
Energetski bilans sastoji se od bilansa električne energije, bilansa uglja, bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, kao i bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu.
Kako je navedeno u dokumentu, ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2023. godini planirana je u količini od 3.566 GWh, u 2024. 2.967 GWh, a u 2025. godini 3.860 GWh, što predstavlja rast na kraju 2025. godine od 8,3% u odnosu na 2023. godinu.
-Proizvodnja na pragu hidroelektrane „Perućica“ planirana je u iznosu od 920 GWh za 2023. godinu, dok se za naredne dvije godine planirana proizvodnja razlikuje od uobičajenog plana, iznosi 880 GWh za 2024. godinu i 958 GWh u 2025. godinu. Osnova za planiranje HE „Perućice” u 2023. bile su uobičajne hidrološke prilike i standardni remont u avgustu mjesecu, dok su na plan proizvodnje u 2024. godini uticali planovi rekonstrukcije na ulaznoj građevini i leptirastom zatvaraču u mjesecu julu i oktobru. Tokom 2025. godini plan proizvodnje je veći, zbog pozitivnih efekata projekata „Prevođenje voda rijeke Zete u akumulacije Slano i Krupac”, kao i ugradnje agregata A8. Proizvodnja HE „Piva“ na pragu elektrane planirana je na osnovu uobičajnih hidroloških prilika u sve tri predmetne godine jer planirani radovi neće uticati na mogućnost ostvarenja planirane proizvodnje – piše u Vladinom dokumentu.
Proizvodnja električne energije malih hidroelektrana u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore („Rijeka Mušovića” i „Šavnik”) je planirana ukupno po 4 GWh za sve tri predmetne godine.
– U 2024. godini je planiran početak proizvodnje iz mHE „Otilovići”, a za 2025. godine njena planirana proizvodnja je na nivou od 11,4 GWh. Proizvodnja ostalih malih hidroelektrana je planirana na osnovu inputa dobijenih od strane koncesionara i iznosi oko 185 GWh za sve tri godine. Kod proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana, u drugoj polovini 2024. godine planira se puštanje u rad VE „Gvozd“, tako da se proizvodnja povećava od 322 GWh u 2023. godini do 475 GWh u 2025. godini u kojoj je planiran rad punim kapacitetom VE „Gvozd“. Za proizvodnju koja koristi energiju sunca u 2023. godini Elektroprivrede Crne Gore je planirala početak proizvodnje iz solarnih elektrana SE „Brana Slano” i SE „Brana Vrtac“, takođe planira se kontinuirani ulazak u sistem solarnih sistema male snage koji će se realizovati po modelu razmjene na mjestu konekcije projektima 3000+, 5000+ i 500+. Planom razvoja, od sredine 2024. godine na mreži će biti i SE „Briska gora”. Uzimajući u obzir navedene nove kapacitete sa već postojećim planiran je rast proizvodnje od 68 GWh u 2023. godini na 205 GWh u 2025. godini – pojašnjeno je u dokumentu.
Termoelektrana Pljevlja u 2023. godini, kako se navodi, planira proizvodnju uobičajenih 1.317 GWh, a za 2024. godinu je planiran zastoj od sedam mjeseci zbog realzacije projekta Ekološke rekonstrukcija TE „Pljevlja”, pa je planirana proizvodnja na nivou od 587 GWh.
– Plan proizvodnje u 2025. godine, u skladu sa parametrima rekonstruisane termoelektrane, biće 1.271 GWh. Kao rezultat investicionih aktivnosti i otvaranja novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, na kraju 2025 godine planirano je smanjenje učešća TE u ukupnoj proizvodnji sa 37% u 2023. godini na 33% u 2025 godini – ističe se u Vladinom dokumentu.
Plan održavanja i remonata elektroenergetskih objekata
-Godišnji remonti u hidroelektranama planirani su u ljetnjim mjesecima, tj. u vrijeme najnižih dotoka vode. Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja je otpočela, prema operativnom planu realizacije projekta radovi koji zahtijevaju obustavu rada postrojenja će se odvijati u toku redovnih remonta osim u 2024. godini kada će doći do zastoja rada postrojenja u trajanju od sedam mjeseci. Plan remonata elektroprenosnih objekata i postrojenja će biti vremenski usklađen sa planiranim remontima proizvodnih objekata, a odvijaće se po predviđenom terminskom planu. Planirani termini za remont prenosnih objekata će biti usklađeni sa susjednim elektroenergetskim sistemima – navodi se u energetskom planu.
Snabdijevanje potrošača naftnim derivatima u Crnoj Gori u periodu od 2023. do 2025. godine vršiće veći broj naftnih kompanija koje posjeduju licence za prodaju i snabdijevanje naftnim proizvodima i gasom, shodno Pravilima o licencama za obavljanje energetskih djelatnosti.
–Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u 2023. godini planiran je u količini od 393.699 tona, u 2024. godini 417.070 tona, dok je za 2025. godinu planirana količina od 435.650 tona. Ukupna potrošnja naftnih derivata imaće trend rasta u prosjeku oko 5% godišnje. U bilansnom periodu, za razliku od prethodnog, nije planirana potrošnja petrol-koksa zbog prekida u proizvodnji kod Kombinata aluminijuma – Podgorica. Najveću potrošnju od energenata u Energetskom bilansu ima eurodizel u iznosu od oko 76% za sve tri bilansne godine. Najveće prosječno povećanje potrošnje u odnosu na prethodni bilansni period planirano je za tečni naftni gas (TNG) oko 43% – zaključuje se u dokumentu.
Prir. M.L.
Izvor: gov.me
