Rad na energetskoj tranziciji mora biti svakodnevan i u njemu ne mogu učestvovati samo elektroprivede, već i vlade, uz podršku Evropske unije i Energetske zajednice, jer ukoliko izostane brza reakcija, posljedice po društvene zajednice biće velike, poručeno je sa Simpozijuma EPCG NET 2024, čiji je organizator Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić u saradnji sa Savezom energetičara.
Predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović rekao je da se sva strategija svodi na to da se gradi što više vjetro i hidro solara, ali da je jako važno biti brz.
-Ova naša poslovna politika – proizvodi tamo gdje trošiš je odlična i ona je generalni pobjednik. Nama je dat nesicrpan izvor električne energije, a to je sunčeva energija. Sada je stepen iskorišćenosti 20-22 odsto, a sa napretkom tehnologije taj stepen biće 40 odsto. Svi ćemo biti nezavisni, proizvodićemo, trošićemo, ali suština je kako iskoristiti taj međuperiod da se preživi, jer ako ne budemo brzi i vrijedni, posljedice po društvene zajednice će biti katastrofalne – smatra Đukanović.
Član uprave i izvršni direktor za razvoj javnog elektroenergetskog preduzeća Elektrana iz Sjeverne Makedonije (ESM), Viktor Andonov, kazao je da je Elektroprivreda Sjeverne Makedonije prva pokrenula proces energetske tranzicije kada je prije 10 godina izgrađen prvi vjetro park na Balkanu.
-Vjetro park 10 godina radi besprekorno i to je najbolji projekat Elektroprivrede u zadnjih 30 godina, ali nažalost, tu smo stali sa sljedećim projektima obnovljivih izvora energije, iako smo prije šest, sedam godina izgradili prvu fotonaponsku elektranu, najveću u regionu. Suština je da je potrebna podrška Vlade, ali svi navode da nema dovoljno finansijskih sredstava. Pričamo da nema para, a za uvoz struje potrošili smo milijardu eura i to u jednoj godini. Novca ima, treba da znamo kako da ga nađemo – dodao je Andonov.
On je kazao da se za godinu, dvije potrošnja električne energije u državi smanjila za 1,2 teravat sata, a najveći uticaj je imala energetska efikasnost, odnosno fotonaponske elektrane na krovovima.
-Ima rješenja, imamo Sunca. Njemačka ima najveće solarne elektrane i to sa 50 odsto manje Sunca nego mi. Ako pravimo dobre srednjoročne i dugoročne analize ima rješenja. Vjerujem da se tranzicija sada dešava zbog struke, a ako politika da dodatnu energiju odvijaće se i brže – rekao je Andonov.
Izvršna direktorica za razvoj Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB), Sonja Sušac, kazala je da će slijediti trend obnovljivih izvora energije, a trenutno su najaktulenije solarne elektrane.
-Trenutno smo u poodmakloj fazi implementacije velikog investicijskog projekta, a to je fotonaponska elektrana kapaciteta 150 megavata. Uz solarnu elektranu, radimo veliki investicijski projekat, a radi se o još jednoj vjetroelektrani sa 132 megavata instalirane snage. Planiramo anulirati, odnosno minimizirati hidrološku zavisnost solarnom elektranom – kazala je Sušac.
Dodala je da su jedini u Bosni i Hercegovini koji posjeduju i nude oblik zelenih modela, a korisnici tih zelenih modela mogu jednom godišnje tražiti izvještaj da je svaki njihov račun, svaka preuzeta električna energija preuzeta isključivo iz obnovljivih izvora energije.
Generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS), Dušan Živković, rekao je da su stvoreni uslovi da udio obnovljivih izvora u protekloj godini bude 36,5 odsto i time pokazali „da je to definitivno put kojim idemo i da se on ne dovodi u pitanje“.
-Rezultat tog puta je solidan udio obnovljivih izvora u finalnoj proizvodnji. Sa druge strane, opterećeni neophodnim procesima dekarbonizacije, preduzeli smo sve mjere kada je u pitanju zaštita životne sredine da svaki potencijalni rizik, koji možemo imati, minimiziramo. Desila se energetska kriza koja je deformisala i energetski sektor i finansijski sektor i ostavila trajnu posljedicu na oba – rekao je Živković.
Smatra da ima sredstava, ali su uslovi sve komplikovaniji, pogotovo za energetske kompanije.
Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBIH), Sanel Buljubašić, kazao je da očekuje da će region biti složan i prema Energetskoj zajedinici nastupati zajedno.
-Ne možemo očekivati da elektroprivrede same sprovode tranziciju. To moraju sprovoditi vlade preko elektroprivreda i u tom procesu nam moraju pomoći i Evropska unija i Energetska zajednica – poručio je Buljubašić.
Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske (MH ERS), Luka Petrović, rekao je da je ogroman pritisak na zemlje u regionu da izvrše tranziciju.
-Bez adekvatne pomoći i subvencija, mi smo pod ogromnim pritiskom. Građevinski sektor je usmjerio svu snagu i novac iz Evrope u infrastrukturu, a ne u energetiku. Nemamo način da se proizvede novi megavat sat bez zajedničkog djelovanja – naveo je Petrović.
Direktorica Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Maja Pokrovac, kazala je da je energetika politička tranzicija.
-Prošli smo procese gdje smo morali definisati minimum zajedničkih interesa svih onih koji učestvuju u energetskoj tranziciji. Naše udruženje ima 12 radnih grupa i o svakoj temi detaljno promišljamo – rekla je Pokrovac.
Ona je kazala da ne mogu očekivati previše od države kad je u pitanju energetska tranzija, navodeći da su sami preuzeli inicijativu.
-Hrvatska je među prve tri evropske zemlje koja daje ogromna finansijska sredstva da bi popravila klimatske promjene koje se dešavaju na poljoprivrednim kulturama – rekla je Pokrovac.
Poručila je da ne treba čekati, navodeći da je jako važno da svi učesnici procesa budu fokusirani u aktivnostima na putu enrgetske tranzicije.
Direktorica Uduženja solarnih elektrana Slovenije, Nina Hojnik, rekla je da je Slovenija imala rekordne posljednje dvije, tri godine kada je riječ o solarima.
-Sad smo na 1,3 gigavata sunca, a nemamo vjetra. Imamo probleme. Država je imala politike koje su super funkcionisale do određene tačke. Sad smo u periodu kad je solarni period u grču, jer nema interesa od strane ljudi za male elektrane – navela je Hojnik.
Ukazala je da je EU dala Sloveniji puno novca za subvencije.
Prir. M.V.
Izvor naslovne fotografije: Shutterstock
