Iako romantična slika pucketavog kamina budi osjećaj topline i domaće atmosfere, nauka upozorava da grijanje na drva ima izuzetno negativne posljedice po klimu i kvalitet vazduha. I to ne kažu aktivisti, već stotine naučnika koji su godinama analizirali ovaj energetski izbor.
Prema podacima jedne kanadske studije, sagorijevanje drveta emituje čak 2,5 puta više ugljen-dioksida (CO₂) od prirodnog gasa, te oko 30 odsto više nego sagorijevanje uglja. Osim toga, drvo je daleko štetnije kada su u pitanju čestice koje dopiru duboko u pluća i ostaju u organima, što ga svrstava među najopasnije izvore zagađenja, gori čak i od fosilnih goriva.
Kamin – simbol doma ili generator emisija?
Naravno, niko ne predlaže da se odreknemo povremenih večeri uz vatru. Emisije iz kućnih kamina čine tek mali dio ukupnog zagađenja. Ali činjenica je da možemo značajno unaprijediti ono što sagorijevamo i odakle to potiče, čime bismo napravili važan iskorak ka čistijem vazduhu i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Danas je upotreba drveta kao glavnog izvora grijanja gotovo iščezla. Na primjer, u SAD-u ga koristi samo 1% domaćinstava, dok je 2010. taj broj bio dvostruko veći. Većina kamina danas koristi prirodni gas, koji čini oko 60% tržišta, ali ljubav prema otvorenom plamenu ne jenjava: samo prošle godine, prema podacima industrijskog udruženja Hearth, Patio & Barbecue Association, u Sjevernoj Americi je prodato preko 190.000 uređaja na drva.
Tim Serčinger, istraživač sa Univerziteta Prinston i stručnjak za upotrebu zemljišta pri World Resources Institute-u, poručuje u izjavi za Washington Post:
„Drvo je očajan izvor energije.“
On godinama istražuje klimatske i ekološke posljedice sječe šuma za potrebe goriva, upozoravajući da sječe američkih šuma radi proizvodnje peleta, uglavnom za izvoz u evropske elektrane, doprinose značajnim viškovima emisija.
„Ako bismo jednostavno prestali da siječemo šume, one bi se regenerisale i zarobile mnogo više ugljen-dioksida, koji bi inače završio u atmosferi“, dodaje on.
Osim negativnog uticaja na klimatske ciljeve, drvo je i energetski neefikasno, jer sadrži malo energije po jedinici mase i obično ima visok nivo vlage, zbog čega daje manje toplote od fosilnih goriva.
Nema klimatske neutralnosti kod sječe drveća za grijanje
U studiji iz 2015. godine, Žerom Laganjer iz kanadske vladine agencije Natural Resources Canada izračunao je koliko vremena treba da šume ponovo apsorbuju CO₂ emitovan sagorijevanjem drveta. Njegova analiza je pokazala da ni u jednom scenariju sječa drveća za grijanje nije klimatski neutralna, čak ni u poređenju sa ugljem, a posebno ne sa prirodnim gasom.
Jedini slučaj koji donosi određenu korist je korišćenje otpadnog drveta iz prerade ili čišćenja šuma – piljevine, grančica i ostataka. „Sječa zdravih stabala radi ogrijeva nije dobra ideja“, upozorava Laganjer za Washington Post.
Kako učiniti grijanje na drva prihvatljivijim?
Otvoreni kamini imaju izuzetno lošu energetsku efikasnost, tek 10% toplote ostaje u prostoru, dok ostatak odlazi kroz dimnjak, često odvlačeći i topli zrak iz kuće.
Rješenje je ugradnja zatvorenog ložišta (insert) – metalne kutije sa staklenim vratima koje efikasno zagrijavaju prostor, a modeli sa ventilatorima mogu bez problema zagrijati i domove od 180 kvadrata.
Još bolje rješenje su moderne peći na drva sa EPA sertifikatom, koje mogu dostići efikasnost i do 80%, za razliku od starijih modela koji često ne prelaze 30%.
Kako izabrati gorivo za kamin?
Ako ste se ipak odlučili za grijanje na drva, stručnjaci savjetuju da koristite lokalno sakupljeno, suvo i sezonski pripremljeno drvo koje je ostalo kao otpad, a ne drveće koje je posječeno isključivo za ogrijev. Alternativa su i industrijski briketi poput, napravljeni od piljevine i voska, koji sagorijevaju čišće, ali i dalje zahtijevaju dobru ventilaciju zbog emisije čestica i ugljen-monoksida.
Peleti od presovanog drveta su efikasna opcija, ali brojna istraživanja pokazuju da proizvođači često netačno predstavljaju sadržaj sirovine, tvrdeći da koriste samo šumski otpad.
Neke savremene peći podržavaju i agro-otpad poput ljuski orašastih plodova ili kukuruznih peleta, ali za to su potrebni specijalizovani uređaji.
Jedna od najnovijih alternativa su kapsule sa bioetanolom ili alkoholni gel, koje se koriste i u keteringu. Ovi sistemi pružaju pravu vatru sa vrlo malo dima i čestica, emitujući samo vodenu paru i CO₂, ali se i dalje preporučuje ventilacija. Mnogi modeli imaju UL sertifikat, a gorivo potiče od kukuruza, šećerne trske ili druge biljne biomase. Međutim, kao i većina biogoriva, njihova klimatska neutralnost je i dalje pod znakom pitanja.
Gas je efikasniji i čišći od drveta. Moderni kamini na gas imaju do 80% iskorišćenosti, a emituju i do 99% manje čestica nego kamini na drva.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da prelazak na gas znači i vezivanje za infrastrukturu koja doprinosi klimatskoj krizi, kao i stalno rastuće troškove priključenja i isporuke.
Umjesto toga, sve više domaćinstava se okreće toplotnim pumpama, koje koriste električnu energiju za grijanje i hlađenje. Ove uređaje karakteriše dvostruko do četvorostruko veća energetska efikasnost, jer iz jedne jedinice energije proizvode dvije do četiri jedinice toplote. Čak i pri niskim temperaturama, toplotne pumpe mogu značajno smanjiti račune za grijanje.
Te prednosti su već uvjerile milione Amerikanaca. Od 2010. do danas, udio domaćinstava koja se griju na gas pao je sa 49 na 47%, dok je broj onih koji koriste struju porastao na 42%. Toplotne pumpe se u SAD-u prodaju više nego gasne peći još od 2021. godine.
Na kraju, iako drvo može izgledati kao prirodna i tradicionalna opcija za grijanje, naučna saznanja jasno ukazuju na njegove ograničene koristi i značajne klimatske i zdravstvene posljedice. Postoje daleko efikasnija i čistija rješenja koja su sve dostupnija na tržištu. Pravilnim izborom goriva i tehnologije možemo značajno smanjiti svoj uticaj na životnu sredinu, bez odricanja od udobnosti doma.
J.M.
Izvor: Washington post
Naslovna fotografija: Free-pik
