Gotovo četiri decenije nakon što se odvojio od Antarktika, jedan od najvećih i najstarijih ledenih bregova u istoriji – A23a – doslovno se topi pred očima naučnika. Izložen toplim morskim strujama i udarima talasa u južnom Atlantiku, ovaj gigantski komad leda ubrzano se raspada i mogao bi potpuno nestati za svega nekoliko sedmica.
Kada je početkom ove godine počeo da se kreće slobodno, A23a je težio gotovo bilion tona i prostirao se na više nego dvostruko većoj površini od Londona. Bio je toliko masivan da je nakratko čak prijetio da poremeti hranilišta pingvina na udaljenom ostrvu Južna Džordžija, ali se na kraju pomjerio dalje i izbjegao najgori scenario.
Danas, prema satelitskim analizama koje je sprovela evropska služba za posmatranje Zemlje – Kopernikus, A23a je smanjen na manje od polovine svoje prvobitne veličine. I dalje, međutim, ostaje impresivan – sa površinom od 1.770 kvadratnih kilometara i širinom od 60 kilometara. U proteklim sedmicama od njega su se odlomili ogromni dijelovi, pojedinačno veliki i do 400 kvadratnih kilometara, dok manji komadi, i dalje dovoljno veliki da predstavljaju prijetnju brodovima, plutaju u njegovoj neposrednoj blizini.
„Raspada se prilično dramatično“, kazao je za AFP fizički okeanograf iz Britanskog antarktičkog instituta, Endrju Meijers. „Rekao bih da je vrlo blizu kraja… bukvalno trune iznutra. Voda je suviše topla da bi mogao da se održi. Stalno se topi.“ Dodaje da se, po svemu sudeći, A23a više neće moći jasno identifikovati već za nekoliko sedmica.
Ovaj ledeni brijeg nastao je 1986. godine, kada se odvojio od antarktičke ledene ploče. Međutim, odmah nakon odvajanja se nasukao u Vedelovom moru, gdje je više od tri decenije ostao zaglavljen na morskom dnu. Tek 2020. godine ponovo je zaplovio, noseći sa sobom ogromnu masu zaleđene slatke vode kroz tzv. “aleju ledenih bregova”, koju formira snažna Antarktička cirkumpolarna struja.
Početkom ove godine, A23a se još jednom nasukao, ovaj put u plitkim vodama oko Južne Džordžije, što je izazvalo zabrinutost među naučnicima da bi mogao da ugrozi lokalne populacije pingvina i foka u trenutku kada hrane svoje mladunce. Međutim, krajem maja se ponovo pokrenuo i nastavio kretanje prema sjeveru.
Satelitski snimci pokazali su da je posljednjih sedmica ubrzao – u nekim danima prelazio je i do 20 kilometara dnevno. Izložen sve toplijim vodama i udarima velikih talasa, ubrzano se raspada. Naučnici, iako iznenađeni koliko se dugo održao u cjelini, smatraju da mu je sudbina zapečaćena. „Većina ledenih bregova ne stigne ovako daleko. Ovaj je bio izuzetno velik, pa je prešao mnogo veći put od većine drugih“, rekao je Meijers. Ipak, kada jednom napuste ledeni štit Antarktika, svi ledeni bregovi su, kako navodi, osuđeni na topljenje.
Dok je odvajanje ledenih bregova prirodan proces, naučnici sve češće upozoravaju da je tempo njihovog nestajanja u porastu – što se sve više dovodi u vezu sa klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem. A sudbina A23a danas je i simboličan i opipljiv podsjetnik na ono što se dešava kada krhki sistemi planete izgube svoju prirodnu ravnotežu.
Naslovna fotografija: Unsplash, Jean Wimmerlin
