Vlada je na 12. sjednici donijela Program monitoringa površinskih i podzemnih voda za 2024. godinu. Osnovni razlog za donošenje ovog programa sadržan je u potrebi praćenja kvalitativnih i kvantitativnih parametara radi postizanja dobrog statusa voda.
Budžetom Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za 2024. godinu, za realizaciju Programa monitoringa površinskih i podzemnih voda za 2024. godinu, projektovana su sredstva u iznosu od 118.250 eura.
-Monitoring je osnovni alat za pregled i procjenu statusa, kao i planiranje upravljanja vodama. Mreža za monitoring površinskih i podzemnih voda uspostavljena je saglasno zahjtevima iz čl. 8 Okvirne Direktive o vodama tako da osigura cjelovit i sveoubuhvatan pregled ekološkog i hemijskog statusa površinskih voda i kvantitativnog i hemijskog statusa podzemnih voda – saopšteno je nakon sjednice Vlade.
Radi korišćenja i zaštite površinskih i podzemnih voda prate se kvalitativni i kvantitativni parametri površinskih i podzemnih voda.
-Program monitoringa uključuje monitoring hemijskog i ekološkog statusa površinskih voda i monitoring hemijskog i kvantitativnog statusa podzemnih voda. Program monitoringa površinskih voda sastoji se od nadzornog, operativnog i istraživačkog monitoringa i sadrži: spisak vodnih tijela površinskih voda za koje se određuje hemijski i ekološki status; spisak supstanci koje će se ispitivati; metodologije za biološke i hidromorfološke elemente ekološkog stanja; mjesta uzorkovanja po koordinatama u nacionalnom koordinatnom sistemu u odgovarajućoj razmjeri; način uzorkovanja (metod uzorkovanja) i program hidromorfološkog monitoringa – piše u dokumnetu Vlade.
Program monitoringa podzemnih voda sastoji se od nadzornog i operativnog monitoringa i sadrži: spisak vodnih tijela podzemnih voda za koje se određuje hemijski i kvantitativni status; popis vodnih tijela površinskih voda koje prirodno ili vještački prihranjuju akvifer; mjesta mjerenja za monitoring hemijskog i kvantitativnog statusa i njihovo određivanje u nacionalnom koordinatnom sistemu; određivanje dubine uzorkovanja i opis prethodnog crpljenja, tehnike i opreme za uzorkovanje; godišnji plan učestalosti uzorkovanja i opseg analiza parametara hemijskog statusa i definisanje metode uzorkovanja i analitičkih metoda parametara hemijskog statusa; opis konceptualnog modela vodnih tijela podzemnih voda za koje se utvrđuje kvantitativni status.
Nadzorni monitoring
Nadzorni monitoring se sprovodi u cilju identifikacije vodinih tijela pod rizikom radi uspostavljanja kvantitativne osnove za buduće ocjene dugoročnih prirodnih ili antropogeno izazvanih promjena.
-Nadzorni monitoring ce se vršiti za svako mjerno mjesto monitoringa za period od jedne godine u toku važenja plana upravljanja riječnim slivom za parametre indikativne za sve biološke elemente kvaliteta, sve hidromorfološke elemente kvaliteta i sve fizičko-hemijske elemente kvaliteta. U slučaju da nema promjena u ekološkom statusu vodnih tijela u riječnom slivu, države imaju određenu fleksibilnost da sprovode nadzorni monitoring jedanput svakog trećeg plana upravljanja riječnim slivom (odnosno jedanput u 18 godina) – piše u dokumentu.
Količina prisutne vode značajna za vodno područje uključujući velika jezera i akumulacije –
Operativni monitoring
Ova vrsta monitoringa fokusira se na vodna tijela kod kojih je ustanovljen rizik da neće moći da zadovolje ciljeve životne sredine i sprovodi se radi ocjene promjena statusa vodnih tijela ,,pod rizukom” nakon sprovođenja programa mjera.
-Monitoring obuhvata karakteristike koje ukazuju na pritiske na vodna tijela. Okvirna direktiva o vodama naglašava potrebu za monitoringom vodnih tijela koja su najosjetljivija ili najizloženija takvim pritiscima odabirom sljedećih tipova monitoring stanica : Referentne stanice (gdje je uticaj ljudske aktivnosti minimalan za mjerenje visokog i dobrog statusa); – Reprezentativne stanice (koja su reprezentativna za vodno tijelo u cjelosti); – Fluks stanice (koje predstavljaju opterećenja vodnog tijela od ispuštanja zagađujućih materija i za međunarodna poređenja i razmjenu informacija); – Osjetljivo vodno područje (za zaštitu izvora vode za piće, vode za kupanje, ribe, ptica, staništa, močvarnih područja, itd); – Hot-Spot ili stanice za praćenje uticaja (za ocjenu uticaja koncentrisanih i rasutih izvora zagađivanja); – Ključne stanice (za velika ili važna vodna tijela). Parametri: Okvirna direktiva o vodama preporučuje praćenje parametara koji su indikativni za biološke i hidromorfološke elemente kvaliteta najosetljivije na pritiske kojima su vodna tijela izložena, sve ispuštene supstance sa prioritetne liste i druga zagadenja ispuštana u znatnim količinama – navode iz Vlade.
Istraživački monitoring
Ovaj monitoring odnosi se na specifične slučajeve i kao takav primjenjuje se u određenim akcidentalnim okolnostima (ciljevi zaštite životne sredine) i gdje postoji potreba da se utvrdi uzrok zašto određeno vodno tijelo ili vodna tijela ne postižu ciljeve životne sredine, ili da se utvrdi veličina i uticaj slučajnog zagađivanja.
Prir. M.V.
