Fraza ‘rekordno topla godina’ polako postaje najčešće izgovorena sintagma u svijetu meterologije. Stoga, vjerovatno niko nije iznenađen da će se, prema najnovijim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), godina 2025. gotovo sigurno svrstati među dvije ili tri najtoplije ikada zabilježene. Ovaj trend ekstremnog zagrijavanja samo potvrđuje ono što nauka već godinama upozorava – planeta se nalazi u stanju uzbune.
„Period od 2015. do 2025. biće zabilježen kao jedanaest najtoplijih godina u 176 godina dugom nizu opservacija, a posljednje tri – 2023, 2024. i 2025. – biće najtoplije od svih“, navodi se u saopštenju WMO.
U mnogim dijelovima svijeta zabilježene su smrtonosne vrućine koje su obarale sve dosadašnje rekorde. Temperature su na pojedinim lokacijama prelazile 50°C, dok su zemlje poput Japana, Velike Britanije i Španije doživjele najtoplije ljeto otkako se vodi evidencija. Čak su i nordijske zemlje Evrope, poznate po blagim ljetima, bile izložene dugotrajnim i neuobičajenim toplotnim talasima.
Stručnjaci ovu pojavu direktno povezuju sa emisijama gasova staklene bašte, prije svega kao posljedicu sagorijevanja fosilnih goriva. Ljudske aktivnosti – kao što su eksploatacija fosilnih izvora energije, krčenje šuma, industrijska proizvodnja i intenzivna poljoprivreda – emituju ogromne količine ugljen-dioksida (CO₂), metana i azot-suboksida, koji zagrijavaju atmosferu i produžavaju trajanje i intenzitet toplotnih talasa.
Jedna studija objavljena u septembru pokazala je da su najveći globalni proizvođači fosilnih goriva i cementa direktno doprinijeli stotinama toplotnih talasa u ovom vijeku.
Količina CO₂, metana i azot-suboksida u atmosferi dostigla je rekordne vrijednosti tokom 2024. godine. Zbog njihove dugotrajnosti, posljedice će se osjećati decenijama, upozorila je Ko Baret, zamjenica generalnog sekretara WMO-a. „Toplota koju zadržavaju ovi gasovi dodatno pojačava klimatske ekstreme i ugrožava ne samo klimu, već i ekonomsku sigurnost i zdravlje zajednica“, istakla je Baret.
Okeani sve topliji, a posljedice duboke
Iako se višak toplote uglavnom zadržava u atmosferi, čak 90% nje apsorbuju okeani, koji su i ove godine zabilježili rekordne nivoe toplotnog sadržaja. WMO upozorava da će događaji poput marinskih toplotnih talasa postajati sve češći i intenzivniji kako klimatska kriza bude napredovala.
Ove promjene ozbiljno ugrožavaju okeanske ekosisteme, naročito korale, i doprinose zakiseljavanju okeana, porastu nivoa mora, poremećaju okeanskih struja, pa čak i stvaranju „mrtvih zona“ u kojima zbog manjka kiseonika život postaje nemoguć.
Da li je cilj od 1,5°C još dostižan?
U momentu kada su sve oči uprte na klimatski samit COP30 u brazilskom gradu Belému, generalna sekretarka WMO-a Celeste Saulo upozorava da je ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5°C, kako je predviđeno Pariskim sporazumom, sada „gotovo nemoguće“ bez privremenog prekoračenja te granice.
Upozorenje dolazi neposredno nakon izvještaja UN-a u kojem se navodi da će postojeći planovi za smanjenje emisija do 2035. dovesti do njihovog pada za svega 17% u odnosu na nivoe iz 2019. godine. To je značajno manje od 43% koliko je potrebno da bi se ispunio cilj od 1,5°C do 2030. godine.
Ipak, Saulo naglašava da još ima nade: „Potpuno je moguće i krajnje nužno da se temperature vrate unutar granice od 1,5°C do kraja vijeka. Ali za to je potrebna brza i sveobuhvatna akcija.“
Ova godina ne samo da potvrđuje uzlazni trend globalnog zagrijavanja, već i jasno pokazuje da se svijet nalazi na raskršću. Svaka nepreduzeta mjera i dalje približava planetu nepovratnim promjenama. Dok nauka jasno govori, vrijeme za odlučnu akciju, naglašava WMO – ističe brže nego ikada.
J.M.
Naslovna fotografija: Free-pik
