Nakon gotovo četiri decenije zabrane, Danska je otvorila vrata mogućnosti povratka nuklearnoj energiji. Ova značajna promjena dolazi u trenutku kada se evropske zemlje sve više okreću novim tehnologijama u pokušaju da odgovore na rastuće potrebe za čistom i stabilnom energijom, neophodnom za dekarbonizaciju privrede.
Još 1985. Danska je donijela odluku da zabrani izgradnju nuklearnih elektrana. Umjesto toga, izgradila je imidž globalnog lidera u korišćenju obnovljivih izvora, sa više od 80% električne energije koja dolazi iz vjetra, sunca i biogoriva. Dom je i kompanije Ørsted, najveće svjetske firme za vjetroelektrane na moru. Ipak, danski ministar energetike i klime Lars Aagaard najavio je da će vlada preispitati potencijal malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR), kao nove generacije tehnologija koje bi mogle dopuniti obnovljive izvore.
Aagaard je u intervjuu za dnevni list Politiken istakao da nove nuklearne tehnologije, koje se razvijaju širom svijeta, obećavaju mnogo, ali da je važno i precizno sagledati njihove implikacije na dansko društvo. “Potencijal nije dovoljan, moramo razumjeti i posljedice koje bi njihova primjena imala kod nas”, naglasio je ministar.
Pitanje nuklearne energije ponovo je aktuelno širom Evrope, i to ne samo zbog tehnološkog napretka, već i zbog sve veće potrebe za stabilnim izvorima električne energije niske emisije. Predloženi mali modularni reaktori obećavaju jednostavniju i jeftiniju izgradnju, sa mogućnošću da se proizvode u fabrikama i montiraju na licu mjesta, uz znatno kraće vrijeme izgradnje i niže troškove u odnosu na klasične nuklearne elektrane. Zbog svoje fleksibilnosti i mogućnosti rada u kombinaciji sa obnovljivim izvorima, SMR tehnologija sve više dobija na značaju u globalnoj energetskoj tranziciji. Ovakvi sistemi privukli su i pažnju velikih tehnoloških kompanija poput Google-a, koje u njima vide rješenje za stabilno napajanje svojih energetski intenzivnih data centara.
Nekadašnji premijer Danske Anders Fogh Rasmussen takođe je podržao ukidanje zabrane, nazvavši je „apsurdnom“. „Vjetroelektrane i solarni paneli su dobri dok ima vjetra i sunca. Ali potrebna vam je i stabilna baza nefosilne energije, a isključivanje nuklearne energije unaprijed nije racionalno“, izjavio je za Financial Times.
Rast interesovanja za nuklearnu energiju u Evropi dodatno podstiču i klimatske ambicije zemalja koje žele da dekarbonizuju industriju, saobraćaj i grijanje domaćinstava. U Španiji, koja se tradicionalno protivila nuklearnoj energiji, vlada sada razmatra da odustane od zatvaranja svojih sedam reaktora, nakon što je nedavno došlo do velikog nestanka struje na Iberijskom poluostrvu.
Slične rasprave vode se i u Njemačkoj, koja je 2022. formalno zatvorila svoje nuklearne elektrane, ali se nakon obustave uvoza ruskog gasa i povećane energetske ranjivosti, sve češće čuju glasovi koji traže ponovno razmatranje te odluke.
S druge strane, Velika Britanija, Francuska i Belgija već su donijele odluke o produženju životnog vijeka svojih nuklearnih postrojenja. Francuska planira gradnju još šest reaktora, dok je krajem prošle godine na mrežu povezala novi reaktor Flamanville 3 – prvi u posljednjih 25 godina. Velika Britanija gradi elektranu Hinkley Point C u Somersetu, a u narednim mjesecima očekuje se i odluka o daljim ulaganjima u projekte malih modularnih reaktora, kao i konačna riječ o spornom projektu Sizewell C.
U međuvremenu, danska kompanija Ørsted suočava se sa ozbiljnim izazovima – inflacija, problemi u lancima snabdijevanja i rast kamatnih stopa prisilili su je na smanjenje troškova, otpuštanja i obustavljanje velikih projekata. Prošle sedmice objavili su da odustaju od projekta izgradnje vjetroelektrane Hornsea 4, jedne od najvećih planiranih u Velikoj Britaniji, navodeći da su troškovi izmakli kontroli i da projekat više nije ekonomski održiv.
Uprkos snažnoj orijentaciji na obnovljive izvore, Danska prepoznaje da nijedna tehnologija nije sama po sebi dovoljna. Pitanje nuklearne energije u ovoj zemlji više nije tabu, već predmet ozbiljne političke i stručne rasprave. U svijetu gdje klimatske promjene i energetska sigurnost postaju presudne teme, ni najzelenije zemlje ne isključuju nijednu opciju unaprijed.
Izvor: The Guardian
Naslovna fotografija: Conservative Energy Network
