Međunarodni dan energetske efikasnosti, koji se obilježava svakog 5. marta, nastao je kao inicijativa tokom Prvog međunarodnog sastanka o energetskoj efikasnosti, u Austriji 1998. godine. Od tada, ovaj datum služi kao podsjetnik na značaj racionalnog korišćenja energije i doprinos svih pojedinaca i organizacija u očuvanju planete i stvaranju održivije budućnosti.
Povećanje energetske efikasnosti ne podrazumijeva odricanje od komfora, već optimizaciju načina na koji koristimo energiju. To uključuje unaprjeđenje proizvodnih procesa, prelazak na obnovljive izvore energije umjesto fosilnih goriva, odgovorno upravljanje potrošnjom i reciklažu. Poseban naglasak stavlja se na energetski efikasnu gradnju, koja podrazumijeva korišćenje inovativnih materijala i tehnologija za smanjenje gubitaka energije u objektima. Kroz ove aktivnosti, društvo se kreće ka održivom modelu razvoja, smanjujući negativne ekološke efekte i ekonomske troškove.
Gdje je Crna Gora u energetskoj efikasnosti?
Crna Gora je posljednjih godina prepoznala značaj energetske efikasnosti i uvela niz programa i inicijativa, koje su podržane kroz nacionalne i međunarodne fondove, kako bi podstakla građane i privredu na održiviju potrošnju energije. Ove inicijative imaju za cilj unapređenje energetske efikasnosti objekata, smanjenje gubitaka energije, podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije i modernizaciju sistema grijanja i hlađenja.
Pored konkretnih subvencija i kreditnih linija, u administrativnom smislu, Crna Gora je usvojila niz zakona, pravilnika i uredbi u skladu sa evropskim direktivama o energetskoj efikasnosti. Ključni korak u tom pravcu predstavlja Zakon o efikasnom korišćenju energije, koji postavlja pravni okvir za sprovođenje mjera energetske efikasnosti u svim sektorima. Dodatno, nova regulativa u oblasti izgradnje objekata donosi značajne izmjene, uključujući obavezu da Izvještaj o stručnom nadzoru sadrži i sertifikat o energetskim karakteristikama zgrade. Ovim se obezbjeđuje veća transparentnost i podstiče energetski efikasna gradnja kao standard u budućim projektima.
Ipak, i pored postignutog napretka, izazovi i dalje postoje. Crna Gora se i dalje oslanja na dobijanje električne energije iz termoelektrane, dok je učešće obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije potrebno dodatno povećati. Takođe, svijest građana o važnosti energetske efikasnosti još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, što pokazuje potrebu za dodatnim edukativnim kampanjama i podsticajima.
Energetska efikasnost nije cilj koji se može postići preko noći, već dugoročan proces koji zahtijeva kontinuiran rad i prilagođavanje savremenim standardima. Crna Gora mora nastaviti da razvija politike i programe koji će podstaći građane i privredu da se odgovorno odnose prema potrošnji energije i na taj način doprinijeti, ne samo ekološkoj održivosti, već i ekonomskoj stabilnosti, smanjenju troškova i boljem kvalitetu života. Zato je neophodno da država, institucije i građani zajedno rade na implementaciji mjera koje će Crnu Goru svrstati među moderne i energetski odgovorne zemlje budućnosti.
Jasmin Murić
