Svjetski dan bez automobila, koji se obilježava 22. septembra, ove godine je u brojnim evropskim gradovima ponovo otvorio pitanje kome pripadaju gradske ulice i kako bi svakodnevni život izgledao kada automobil ne bi bio njihov neprikosnoveni gospodar.
Odgovor je nekoliko dana ranije ponudio Brisel. Tokom nedjelje, 20. septembra, privatnim automobilima bilo je zabranjeno kretanje na čitavom području Briselskog regiona. Punih devet i po sati, od 9.30 do 19 časova, ulice belgijske prijestonice pripadale su pješacima, biciklistima, skejterima i svima koji su odlučili da se gradom kreću bez motora.
Kišno jutro postepeno je ustupilo mjesto sunčanom popodnevu, a putevi kojima svakodnevno prolaze kolone vozila pretvoreni su u prostore za koncerte, zabave na otvorenom i buvljake. Slične aktivnosti organizovane su u više od 70 drugih gradova i opština širom Belgije.
Dan bez automobila održan je u okviru Evropske nedjelje mobilnosti, godišnje kampanje kojom se promovišu održiviji načini kretanja i podstiče korišćenje alternativa privatnom automobilu. Ovo divno, ali kratko iskustvo Brisela pokazalo je da takav dan nije samo priča o prevozu. Promjena načina kretanja promijenila je i način na koji su građani doživjeli svoj grad.
Arthur Wagner kazao je za The Brussels Times da mu je dan bez automobila omogućio da Brisel vidi iz drugačije perspektive. Kada se gradom kreće pješke, objasnio je, udaljenosti više ne djeluju tako velike, a mjesta koja su automobilom samo tačke na putu ponovo postaju djelovi grada koje čovjek može da primijeti i doživi.
Carla Treinen, koja u Briselu živi tri godine, opisala je iskustvo kao oslobađajuće. Smatra da gradski prostor ne bi trebalo da bude podređen automobilima, već da u njemu više mjesta moraju imati ljudi, biciklisti i druga sporija prevozna sredstva. Atmosfera na ulicama djelovala joj je gotovo nestvarno: ljudi su bili napolju, vozili bicikla, družili se, a veliki broj djece slobodno se kretao gradom. Zbog toga je Dan bez automobila opisala kao nešto „pomalo nalik utopiji“, slici savršenog grada koja se teško može preslikati na svakodnevicu.
Upravo u tome, međutim, vidi vrijednost ovakvog događaja. Brisel je na nekoliko sati pokazao kako može izgledati grad u kojem automobili više ne određuju ritam života i koliko prijatniji javni prostor može postati kada njihovo prisustvo nije dominantno. Takvo iskustvo, smatra Treinen, građanima može pomoći da razmisle da li im je automobil zaista potreban svakoga dana.
U drugim djelovima grada pažnju nije privlačilo samo odsustvo automobila, već ono što se pojavilo na prostoru koji je iza njih ostao. Rue de Flandre ulicu je preuzeo tradicionalni buvljak, mirisi različitih kuhinja širili su se između štandova, a prodavnice su držale vrata otvorena za prolaznike.
Briselsko iskustvo dio je mnogo šire evropske priče. U Evropskoj nedjelji mobilnosti, održanoj od 16. do 22. septembra, ove godine učestvovalo je više od 2.500 gradova i opština. Riječ je o vodećoj godišnjoj kampanji Evropske komisije posvećenoj održivoj urbanoj mobilnosti.
Tema izdanja za 2026. godinu bila je „Mobilnost za sve“, uz poseban naglasak na pravednost među generacijama. Cilj je da održivi prevoz bude dostupan ljudima svih uzrasta, bez obzira na prihode, mjesto stanovanja, pol ili sposobnosti. Učesnici kampanje pozvani su da razmišljaju o saobraćajnim sistemima koji nisu samo čistiji već i pristupačni, uključivi i prilagođeni potrebama sadašnjih i budućih generacija.
Ni u Crnoj Gori Evropska nedjelja mobilnosti nije ostala samo na porukama i panelima. Podgorički program povezao je razgovore o budućnosti saobraćaja sa događajima koji su makar nakratko pokazali kako javni prostor može izgledati kada dobije drugačiju namjenu.
Dio Ulice 19. decembra bio je od 19. do 22. septembra zatvoren za motorna vozila, dok su djeca učestvovala u biciklističkoj vožnji Kidical Mass. Uslijedili su nastup Dječijeg hora „Zvjezdice“ i projekcija animiranog filma, a program „Naša ulica, naša igra“ pretvorio je dio Ulice Svetozara Markovića u prostor za igru, druženje i zajedničke aktivnosti.
Predstavljen je i evropski projekat ATMOPOLIS, u kojem je Podgorica jedan od pet pilot-gradova, zajedno sa Londonom, Sarajevom, Lođom i Tampereom. Projekat predviđa korišćenje senzora, podataka sa terena i iskustava građana kako bi se preciznije prepoznali djelovi grada opterećeni zagađenjem vazduha, bukom i saobraćajnim gužvama.
Zanimljivih događaja bilo je i u drugim crnogorskim opštinama. U Baru je dio Ulice Vladimira Rolovića tokom manifestacije zatvoren za motorna vozila, dok je gradski i prigradski autobuski prevoz jednog dana bio besplatan. Tivat je program ispunio pješačenjem, biciklizmom, čišćenjem obale, vožnjom električnim brodom i kajacima, spajajući održivu mobilnost sa boravkom u prirodi.
Posebno simpatičan događaj organizovan je u Šavniku, gdje su učenici postali „mali komunalni policajci“ i dijelili prijateljske, simbolične opomene vozačima koji su nepropisno parkirali automobile. Organizovana je i međugeneracijska šetnja pored tri rijeke, a predstavljen je novi parking za bicikla.
Završnicu manifestacije u Podgorici obilježiće 103. Kritična masa, koju NVO Biciklo.me organizuje danas, povodom Svjetskog dana bez automobila. Biciklisti će u 18 časova krenuti sa Trga Argentina na približno devet kilometara dugu vožnju gradskim ulicama, nakon koje će u Ulici 19. decembra nastupiti The O.M. Music Band. Biće to još jedna prilika da Podgorica, makar tokom jedne zajedničke vožnje, pokaže kako njene ulice izgledaju kada ih umjesto kolona automobila ispune ljudi.
Jer Dan bez automobila ne pokazuje samo kako grad izgleda bez vozila, već šta sve može nastati na prostoru koji ona svakodnevno zauzimaju. Građanima taj prostor pripada, baš kao i ambijent bez konstantne buke i čist vazduh.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
