Nacrt novog Zakona o zaštiti prirode u Crnoj Gori pripremljen je i usaglašen nakon konsultacija sa svim relevantnim institucijama i nadležnim organima, te je već dostavljen Evropskoj komisiji na dalje razmatranje i postupanje, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Kako je naveo resorni ministar Damjan Ćulafić, predloženi tekst u potpunosti je usklađen sa važećim propisima Evropske unije, kao i sa relevantnim evropskim direktivama i međunarodnim obavezama u oblasti zaštite prirode. Time se, kako je istakao, dodatno jača usklađenost nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima u oblasti očuvanja biodiverziteta.
Ministar je naglasio da nacrt novog zakona predstavlja značajan iskorak u odnosu na važeći Zakon o zaštiti prirode iz 2016. godine, jer donosi snažnije i preciznije definisan sistem zaštite prirodnih vrijednosti u Crnoj Gori. Novi zakonski okvir, prema njegovim riječima, detaljnije razrađuje i učvršćuje ključne pojmove, poput ekološke mreže, povoljnog statusa očuvanosti vrsta i staništa, kao i prioritetnih vrsta i stanišnih tipova, čime se oni jasnije definišu i usklađuju sa savremenim naučnim i upravljačkim standardima.
Posebno je ukazao na činjenicu da se zaštita prirode novim zakonskim rješenjima direktno povezuje sa konceptom NATURA 2000 i standardima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), čime se uspostavlja čvršća veza sa evropskim sistemom očuvanja biodiverziteta. Za razliku od zakona iz 2016. godine, koji je ova pitanja uređivao opštije, novi tekst, kako je ocijenio ministar, uvodi jasnija i operativnija rješenja.
Jedan od ključnih segmenata nacrta odnosi se na postupak proglašavanja zaštićenih područja, koji je preciznije i transparentnije uređen. Ministar Ćulafić je pojasnio da se uvodi obavezna preventivna zaštita područja već u fazi pokretanja postupka proglašenja, uz jasno definisane rokove i obavezan sadržaj studije zaštite. Dodatno, transparentnost cijelog procesa jača se obavezom sprovođenja tri javne rasprave, čime se, kako je istakao, obezbjeđuje veće učešće javnosti i smanjuje prostor za netransparentno donošenje odluka.
Novim zakonom preciznije se uređuju i aktivnosti unutar postojećih zona zaštite. Iako tri zone – stroga, aktivna i održiva – ostaju nepromijenjene, aktivnosti koje su dozvoljene u svakoj od njih sada su jasno i detaljno definisane. Na taj način, kako je naveo ministar, unapređuje se upravljanje prostorom i postiže bolja ravnoteža između očuvanja prirode i održivog korišćenja prirodnih resursa.
Značajna novina, prema riječima ministra Ćulafića, odnosi se i na jačanje uloge lokalnih samouprava u sistemu zaštite prirode. Lokalnim vlastima daju se jasnije definisane nadležnosti i odgovornosti, naročito u dijelu proglašavanja, upravljanja i finansiranja zaštićenih prirodnih dobara od lokalnog značaja. Uvode se i obavezni lokalni akcioni planovi za biodiverzitet, čime se nacionalni strateški ciljevi povezuju sa konkretnim mjerama na lokalnom nivou, što do sada, kako je istakao, nije bilo sistemski uređeno.
Prema novom zakonu, lokalne samouprave pokreću postupke zaštite i obezbjeđuju sredstva za izradu studija zaštite, kojima se utvrđuju prirodne vrijednosti, stanje resursa i režimi zaštite. Planovi upravljanja zaštićenim područjima od lokalnog značaja donose se na period od pet godina, uz saglasnost Ministarstva, a njihova realizacija prati se kroz godišnje programe i završne izvještaje.
Istovremeno, lokalne samouprave obavezne su da obezbijede sredstva za rad upravljača zaštićenih područja, kako iz sopstvenih budžeta, tako i iz drugih dozvoljenih izvora finansiranja. Novi zakon predviđa i pravo preče kupovine nepokretnosti unutar zaštićenih područja, čime se, kako je pojašnjeno, dodatno jačaju mehanizmi zaštite prostora i omogućava bolja kontrola očuvanja prirodnih resursa.
Pored toga, lokalne vlasti imaju obavezu izrade godišnjih izvještaja o stanju prirode i sprovođenju Strategije biodiverziteta na svom području, kao i sprovođenja upravnog i inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i radom upravljača zaštićenih područja.
„Na kraju, uvodi se stroži, jasniji i sa evropskim standardima usklađen okvir zaštite prirode, sa naglašenim fokusom na očuvanje biodiverziteta, jačanje ekološke mreže i unapređenje održivog upravljanja prirodnim resursima, uz značajno jaču ulogu lokalnih samouprava u cjelokupnom sistemu zaštite“, poručio je ministar Ćulafić.
J.M.
Naslovna fotografija: Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
