Berza električne energije formirana je od strane EPCG, CGES i COTEE-a, sa ciljem da stvori uslove za bolje i konkurentnije tržište električne energije u Crnoj Gori, a kao jedna od obaveza iz pregovaračkog poglavlja 15 za pristup EU. Nakon što profunkcioniše u svom punom kapacitetu, berza bi trebala da omogući da energetski subjekti koji imaju viškove ili manjkove električne energije, mogu da putem berze prodaju i kupuju električnu energiju podstičući konkurentnost i transparentnost čitavog procesa, kazao je u intervjuu za Ecoportal, izvršni direktor, Matija Medojević.
Princip rada berze
Govoreći o principu rada berze, on je kazao da berza funkcioniše na osnovu algoritma „euphemia” koji se primjenjuje u EU, a koji uparuje adekvatne ponude zahtjeva za kupovinu i prodaju energije, omogućavajući da se na osnovu svih uparenih zahtjeva, posljednja prihvaćena najniža ponuda uzme kao referentna cijena za kompletnu trgovinu ostvarenu tog dana, na taj način omogućavajući najnižu moguću cijenu kupovine za taj dan.
-Imajući u vidu da se na berzi trenutno rade samo dugoročne nabavke električne energije gubitaka na prenosnom i distrubutivnom sistemu, pored osnivača Berze, trenutno su registovani još CEDIS, slovenački GEN-I i danski Danske commodities. Obzirom da se uskoro očekuje i pokretanje dan-unaprijed tržišta koji treba biti i ključna djelatnost berze, za očekivati je da se lista proširi kako regionalnim, tako i učesnicima iz čitave Evrope. Interesovanje su već iskazale najpoznatije kompanije iz Danske, Slovenije, Srbije, Albanije, Mađarske, Češke i Italije, tako da su pregovori oko nekih neophodnih detalja vezanih za njihovo učlanjenje uveliko u toku – istakao je on.
Razvijanje OIE
Iako modernizacija i razvijanje OIE nema direktnog uticaja na berzu, kako kaže, radi se o pozitivnom procesu koji bi potencijalno mogao da utiče na ponudu energije, stvarajući pri tome veću konkurenciju među učesnicima, a samim tim i povoljnije cijene.
-Sama berza, moglo bi se reći, više utiče na OIE jer trenutne cijene djeluju veoma stimulativno na investitore koji bi po trenutnim tržišnim cijenama mogli brže da dođu do povratka svoje investicije. Modernizacija i razvoj su uticali na to da je trenutna cijena izgradnje OIE značajno jeftinija nego u periodu kada je počinjala njihova primjena, pa čak i sama proizvodnja iz određenih izvora (gdje prvenstveno mislim na solarne panele) daje značajno veću proizvodnju nego prije deset godina, što ukazuje da je efikasna iskoristivost nove tehnologije sigurno do 200% veća nego što je to bilo 2012. godine – pojasnio je Medojević.
Kako je kazao, iako je bilo neformalnih razgovora sa proizvođačima električne energije koji su u povlašćenom statusu na temu otkupne cijene iz OIE, čime bi se eventualno građani rasteretili troška za OIE 1, a proizvodjačima bi bili ponuđeni bolji tržišni uslovi, takve inicijative za sada nisu realizovane.
-Smatram da je trenutno dobar momenat za izlazak OIE iz podsticaja na tržište. Tu se međutim radi i o strateškim odlukama povlašćenih proizvođača na koje berza ne može da utiče, a koje se možda odnose na kredite kojima je finansirana izgradnja tih objekata, bankarske garancije ili neke druge faktore. Moramo priznati da je sigurnost garantovanog otkupa uvijek u prednosti u odnosu na često promjenjivo tržište iako su trenutne cijene energije na regionalnim berzama izrazito zahvalne za sve proizvođače. Zbog toga trenutno postoji interesovanje za izgradnju komercijalnih OIE – istakao je Medojević.
Trgovina električnom energijom
Odgovarajući na pitanje da li se trgovina električnom energijom obavlja samo na teritoriji Crne Gore, on je kazao da ako se govori o trgovini električnom energijom posredstvom Berze električne energije, u tom slučaju, trenutno se trgovina putem berze obavlja samo za nabavke gubitaka na prenosnom i distributivnom sistemu, pri čemu se uskoro očekuje i zvanično pokretanje lokalnog dan-unaprijed tržišta u Crnoj Gori.
-U planu je spajanje sa nekim ili više susjednih tržišta u skladu sa preporukama Evropske komisije, ali i obavezama iz važećeg Zakona o energetici. U tom slučaju, spajanje tržišta Crne Gore sa internim evropskim tržištem bi dovelo do veće sigurnosti napajanja i znatno veće sigurnosti plasmana ili nabavke energije, čime Crna Gora može postati energetsko čvorište regiona, ali i stvoriti podsticajni ambijent za dalje investicije u oblasti proizvodnje struje iz OIE. Trenutna trgovina električnom energijom u Crnoj Gori se odvija uglavnom na bilateralnom principu, dok moram da pohvalim kreativnost i proaktivnost tima iz EPCG, koji su sa svojim trgovačkim potencijalom već uspješno izašli na tržišta u okruženju, te se energija u zavisnosti od kvaliteta cijene nabavlja na berzama u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj i Francuskoj – naveo je Medojević.
Rast cijena električne energije
Komentarišući vrtoglavi rast cijena električne energije, kazao je da uticaj na rast cijena na tržištu ima osnov u geopolitičkoj situaciji, povećanoj tražnji za gasom, ali i mogućnosti da energetske kompanije žele da nadoknade gubitke izazvane situacijom sa kovidom u prethodnom periodu.
-Iako su predviđanja za jesen prilično pesimistična kada je u pitanju stanje energenata na nivou Evrope, ipak se nadam da će negativne implikacije u najvećoj mjeri zaobići ekonomiju naše države ukoliko proizvodnja struje bude dovoljna za domaće potrebe kako je to do sada bio slučaj, naročito imajući u vidu dodatni podsticaj tom procesu koji tek treba da se osjeti kroz projekte SOLARI 3000+ i 500+ – dodao je naš sagovornik.
Takođe, kako dodaje, nova politika robnih rezervi bi trebala da dodatno osigura i zaštiti državu od skoka cijena po tom osnovu.
-Međutim, većina ovih tržišta su spekulativna tržišta, te svaki novi razvoj situacije može imati uticaj na cijenu energenata. Primjer za to je havarija Fukušime 2011. godine, koja je, iako je izbacila jednog ogromnog proizvođača energije sa mreže i navela većinu Evrope na udaljavanje od nuklearne energije, dovela do pada tadašnjih cijena, dok tržišno gledano, nedostatak određenog proizvoda uvijek izaziva rast cijena za u tom momentu dostupne količine – zaključio je Medojević.
M. Lazarević
