Adaptacija tri državna rezervoara u Luci Bar, ukupnog kapaciteta 17,6 hiljada kubnih metara, odvija se planiranom dinamikom, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva. Rezervoari su u proteklom periodu očišćeni, ispitani i zaštićeni, a po završetku radova služiće za skladištenje strateških rezervi naftnih derivata.
U obnovu se ulaže 2,2 miliona eura, obezbijeđenih uz podršku Evropske komisije kroz paket pomoći za ublažavanje posljedica energetske krize. Radove izvodi kompanija S.A.K.Z. iz Hrvatske.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović obišao je danas radove i izrazio zadovoljstvo dosadašnjim napretkom, podsjećajući da su izvođač i stručni nadzor uvedeni u posao u martu.
„Drago mi je što smo danas ponovo ovdje i što mogu da kažem da radovi teku dobrom dinamikom. U martu smo uveli izvođača i stručni nadzor u posao i od tada se konkretno radi na terenu. Ovo je važan projekat za energetsku sigurnost Crne Gore“, kazao je Šahmanović.
Obnova rezervoara R-11, R-12 i R-18 obuhvatila je uklanjanje više od 115 tona zaostalog mazuta, mulja i drugih nečistoća. Završeni su čišćenje i priprema površina, analiza sadržaja i demontaža postojećih grijača, a izrađena je i potrebna projektna i tehnička dokumentacija.
Kako se navodi u saopštenju, sprovedena su ultrazvučna ispitivanja, uz detaljnu provjeru debljine limova i tehničkog stanja rezervoara. Unutrašnje i spoljne površine zaštićene su od korozije višeslojnim epoksidnim premazima, čime su, prema ocjeni Ministarstva, stvoreni uslovi za njihovo sigurno i dugoročno korišćenje.
Šahmanović je naglasio da značaj projekta prevazilazi samu obnovu objekata, jer se njihovim osposobljavanjem obezbjeđuje prostor za čuvanje rezervi potrebnih u slučaju poremećaja u snabdijevanju.
„Ovdje nije riječ samo o obnovi tri rezervoara. Vraćamo u funkciju važnu infrastrukturu i stvaramo kapacitete koji su nam potrebni za strateške rezerve. To je dio šireg posla koji radimo na jačanju sigurnosti snabdijevanja“, kazao je ministar.
Govoreći o uspostavljanju tog sistema, podsjetio je da je Crna Gora nakon raspada Jugoslavije ostala bez funkcionalnog sistema strateških rezervi naftnih derivata. Njegova izgradnja, prema riječima Šahmanovića, zahtijevala je najprije donošenje zakonskog okvira, a potom obezbjeđivanje rezervi i rješavanje pitanja njihovog skladištenja.
„Taj sistem praktično nije postojao i morali smo da ga gradimo od početka, najprije kroz zakonski okvir, a zatim kroz obezbjeđivanje rezervi i rješavanje pitanja njihovog skladištenja. Za 18 mjeseci urađen je veliki posao i mislim da imamo razloga da budemo zadovoljni rezultatima“, kazao je Šahmanović.
Osposobljavanju rezervoara prethodilo je i rješavanje njihovog imovinskog statusa. Ministar je podsjetio da su sporovi u vezi sa državnim rezervoarima riješeni presudama Višeg suda 2015. i 2016. godine, ali da su rezervoari na državu upisani tek 2024. godine.
„Odmah nakon preuzimanja dužnosti ministra rudarstva, nafte i gasa, zajedno sa svojim timom pokrenuo sam sve što je bilo potrebno da se taj proces završi. Nakon toga smo krenuli i u adaptaciju rezervoara, kako bi konačno dobili svoju namjenu“, naveo je Šahmanović.
Crna Gora je do sada obezbijedila oko 40 odsto količina naftnih derivata koje je zakonski obavezna da ima u strateškim rezervama. Iz Ministarstva najavljuju da će nabavka preostalih količina biti nastavljena, uporedo sa stvaranjem uslova za njihovo skladištenje.
„Važno je da Crna Gora ima svoje rezerve i kapacitete za njihovo čuvanje. Time postajemo sigurniji i spremniji kada dođe do poremećaja na tržištu. Na tome ćemo nastaviti da radimo“, poručio je Šahmanović.
J.M.
Naslovna fotografija: Pexels
