Crna Gora u zelenu energetsku tranziciju ne ulazi samo kroz izgradnju novih elektrana i povećanje udjela obnovljivih izvora, već kroz mnogo dublju promjenu načina na koji planira svoj razvoj, upravlja resursima i priprema privredu za naredne decenije. To je jedna od ključnih poruka konferencije „Crna Gora na putu zelene energetske tranzicije”, koju je organizovao Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica.
Događaj je organizovan u okviru regionalnog projekta „Osnaživanje Zapadnog Balkana kroz zelene industrijske politike”, koji podržava Fondacija za otvoreno društvo Zapadni Balkan, a implementira Institut GAP.
Otvarajući konferenciju, direktorica Centra za klimatske promjene UDG Ivana Vojinović poručila je da zelena energetska tranzicija Crne Gore ne može biti svedena na jednostavnu tehničku zamjenu jednog izvora energije drugim. Prema njenim riječima, riječ je o redefinisanju dugoročnog razvojnog modela države.
Vojinović je ukazala da se energetski sistem Crne Gore još mora prilagođavati sve većem učešću solarne energije i energije vjetra. To, kako je naglasila, podrazumijeva ulaganja u modernizaciju elektroenergetske mreže, skladištenje energije, digitalizaciju i druge mehanizme koji treba da obezbijede da tranzicija bude stabilna, održiva i planski vođena.
Da taj proces neće biti ni jednostavan ni brz, poručio je i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović. On je istakao da zelena tranzicija zahtijeva političku odlučnost, snažne institucije, kvalitetan regulatorni okvir i značajna ulaganja.
„Zelena tranzicija nije ni jednostavna, ni jeftina, ni brza. Crna Gora nema luksuz vremena koje su drugi imali. Moramo biti brži, ali i ozbiljni, odgovorni i dosljedni. U energetici prečice najčešće postanu najskuplji putevi”, poručio je Šahmanović.
Učesnicima konferencije obratio se i državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić, koji je govorio o rezultatima koje je Crna Gora ostvarila u normativnom okviru politike klimatskih promjena. Posebno je ukazao na donošenje novog Zakona o klimi i pratećih propisa kojima se uspostavlja sistem za monitoring, izvještavanje i verifikaciju emisija gasova sa efektom staklene bašte, poznat kao MRV mehanizam.
Važan dio rasprave odnosio se i na ulogu ključnih energetskih kompanija u procesu tranzicije. Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Zdravko Dragaš istakao je da EPCG ima jednu od centralnih uloga u promjenama koje čekaju crnogorski energetski sektor. Posebno je naglasio značaj izgradnje vjetroelektrane Gvozd, kao i razvoja reverzibilnih hidroelektrana, koje je označio kao jedan od najvažnijih preduslova za očuvanje stabilnosti elektroenergetskog sistema.
O transformaciji Pljevalja i Rudnika uglja govorio je direktor Sektora za strateško upravljanje u Rudniku uglja Pljevlja Milan Dragašević. On je predstavio plan poslovne transformacije kompanije i ukazao na potencijal za diversifikaciju ekonomske baze Pljevalja. Dragašević je izrazio uvjerenje da taj grad, uprkos izazovima koje donosi energetska tranzicija, posjeduje značajne razvojne potencijale i dobru ekonomsku perspektivu.
Na konferenciji je predstavljen i izvještaj „Putevi zelene industrijske politike za energetsku tranziciju Crne Gore”, izrađen u okviru projekta „Osnaživanje Zapadnog Balkana kroz zelene industrijske politike”. Predstavljajući izvještaj, Mirza Mulešković je ukazao da Nacionalni energetski i klimatski plan zahtijeva finansiranje energetskih i klimatskih politika i investicija do 2030. godine u iznosu od oko 3,8 milijardi eura.
Upravo zbog obima potrebnih ulaganja, kako je istaknuto, instrumenti zelene industrijske politike mogu imati važnu ulogu u mobilizaciji kapitala i usmjeravanju investicija ka sektorima koji su presudni za energetsku i klimatsku transformaciju države.
Pomoćnik direktora Eko-fonda Nemanja Peković predstavio je portfolio aktivnosti te institucije, sa posebnim osvrtom na programe energetske efikasnosti, unaprjeđenje sistema upravljanja otpadom i jačanje kapaciteta lokalnih samouprava za sprovođenje zelenih politika i investicija.
Podrška međunarodnih organizacija ovom procesu takođe je bila jedna od tema konferencije. Predstavnik UNDP-a Borko Vulikić informisao je učesnike o podršci koju ova organizacija pruža Crnoj Gori u procesu pravedne tranzicije, koja treba da omogući da promjene u energetskom sektoru ne budu samo tehničke i ekonomske, već i društveno odgovorne.
Na značaj distributivne mreže za prihvat novih obnovljivih izvora energije ukazao je savjetnik izvršnog direktora CEDIS-a Jagoš Pupović. On je naglasio da će modernizacija i razvoj mrežne infrastrukture u nadležnosti CEDIS-a biti od ključne važnosti za pouzdanost i sigurnost elektroenergetskog sistema.
Konferencija je, prema porukama učesnika, pokazala da se zelena energetska tranzicija u Crnoj Gori sve manje posmatra kao udaljeni cilj, a sve više kao proces koji već zahtijeva konkretne odluke, velike investicije i bolju koordinaciju institucija, energetskih kompanija, lokalnih zajednica i međunarodnih partnera. Pred Crnom Gorom je, kako je poručeno, zadatak da tranziciju vodi dovoljno brzo da ne zaostane za evropskim procesima, ali i dovoljno pažljivo da ne ugrozi stabilnost sistema i ekonomske perspektive zajednica koje će biti najviše pogođene promjenama.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
