Crnogorska vlada jača napore za realizaciju klimatskih obaveza do 2030. godine, u skladu sa obilježavanjem 30 godina ekološke države, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Kako bi ubrzala tempo svog putovanja kroz klimatsku adaptaciju i stvaranje niskokarbonske budućnosti, revizijom Nacionalno utvrđenog doprinosa Vlada Crne Gore se odvažno obavezala na smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte do 35% do 2030. godine.
Sprovođenje mjera za klimatske promjene
-To znači smanjenje od 2.117 kt emisija CO2 do 2030. godine. Osim toga, Crna Gora učestvuje i u globalnim inicijativama poput No New Coal sporazuma Ujedinjenih nacija, Global Ocean Alliance i Sofijske deklaracije. Uprkos tome što globalnoj emisiji gasova sa efektom staklene bašte doprinosi sa svega 0,009%, Crna Gora ima ambiciju da preuzme vodeću ulogu kod međunarodnih partnera i fondova, kako bi sprovela promjene – i na taj način postala primjer ostalim malim državama koje žele ostvariti veliki uticaj – navodi se u saopštenju.
Kako se navodi, Vlada aktivno radi, kako na međunarodnom tako i na nacionalnom nivou, na ubrzanju sprovođenja mjera koje se tiču klimatskih promjena, kroz niz međuresornih reformi i proaktivnih mjera.
-Crna Gora je bila među prvim balkanskim državama koje su preuzele dodatne obaveze povodom klimatskih promjena kroz smanjenje emisije CO2. Sa postignutim ciljem umanjenja karbonske emisije od 30%, postavljenim 2015. godine, Crna Gora je ove godine povećala cilj redukcije na 35% do 2030. godine, a to povodom obilježavanja 30 godina od proglašenja za ekološku državu. Postoje indicije da će sistematske mjere u šumarskom i poljoprivrednom sektoru pomoći da država dostigne redukciju i do 40% u naznačenom periodu – piše u saopštenju.
Kako je pojašnjeno, ulaganje u čistu energiju, čistu tehnologiju, uz napore za povećanje zelene infrastrukture i razvoja, ključni su fokus Vlade i dio njene vizije o izgradnji zelene ekonomije za budućnost, uz nove industrije i radna mjesta.
-To podrazumijeva podršku prekograničnom upravljanju rizikom od poplava i razvoj energetske infrastrukture, uključujući izgradnju novih vjetroelektrana i pametnih brojila – saopšteno je iz Ministarstva.
Vlada blisko sarađuje sa UNDP-om kako bi osnažila svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), gradeći veće institucionalne kapacitete za sprovođenje politika prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena kroz povećanu transparentnost i efikasniji protok informacija od značaja za izvještavanje o efektima staklene bašte. Takođe, Vlada nastavlja sa usklađivanjem politika sa zakonodavstvom EU, čime je osigurana osnova za nacionalni sistem praćenja, izvještavanja i kontrolu štetnih gasova, kao i za unapređenje materija koje utiču na emisiju GHG.
Zelena agenda za Zapadni Balkan
Danilo Mrdak, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kazao je da je njihova namjera da postanemo primjer male države koja će pokazati da su velike stvari moguće.
– Odlučni smo uzeti učešće u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i osigurati nultu neto budućnost – kazao je on.
Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, Crna Gora se dodatno obavezala na niz konkretnih klimatskih aktivnosti, koje uključuju uvođenje karbonskih poreza i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postepeno ukidanje subvencija na ugalj, što predstavlja dio sveukupne ambicije da postane karbonski-neutralna država. Vladina posvećenost širem programu ulaganja u zelenu infrastrukturu uključuje: upravljanje pitkim vodama i razvoj solarnih i vjertro-projekata u narednih pet godina.
Delegacija Vlade Crne Gore će učestvovati na COP26 u Glazgovu, gdje će se usaglasiti sa međunarodnim naporima ka dostizanju globalnog net-zero cilja i planu zadržavanja rasta prosječne globalne temperature u okviru od 1,5 stepeni.
Prir. M.L.
