Crna Gora ima potencijal vode, vjetra i sunca i u naredne dvije godine implementiraće novih 200 megavata električne energije iz novih izvora, saopštio je ministar energetike i rudarstva Crne Gore Saša Mujović.
Ministar je istakao da će 200 novih megavata zelene energije biti kroz nekoliko projekata. Među njima su vjetropark Gvozd od 60 megavata, koji će vjerovatno biti završen do kraja 2025. godine, i novi agregat kapaciteta 60 megavata na hidroelektrani Perućica.
Crna Gora već proizvodi više od 60 odsto energije iz obnovljivih izvora, dok se ostatak dobija iz TE Pljevlja, ali je u obavezi da krene sa njenim isključivanjem, što je, kaže Mujović, lako reći, ali je veliki izazov izvršiti.
Ministar Mujović je napomenuo da Crna Gora mora da izgradi nove kapacitete iz obnovljivih izvora energije, te da mora da ojača kapacitete za hosting.
Kako je objavljeno na društvenim mrežama Ministarstva energetike i rudarstva, Mujović učestvuje na Beogradskom energetskom forumu na kojem vodeći energetski stručnjaci govorie o najaktulenijim temama u sektoru energetike u regionu Jugoistočne Evrope.
On je novinarima kazao da je termoelektrana Pljevlja jedan od dva ekološka najveća balasta Crne Gore, te da je glavni zadatak Crne Gore je da smanji emitovanje CO2 i ostalih gasova sa efektom staklene bašte, kao i da poveća proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što je dio našeg nacionalnog energetskog plana.
– TE Pljevlja je problem jer je to naš najvažniji energetski resurs, izvor. Ostati bez 40% električne energije sve je samo nije lako, međutim, moramo da radimo u tom pravcu i imamo obavezu da nađemo adekvatnu supstituciju – rekao je ministar Mujović i dodao da je drugi balast i problem korišćenje uglja za potrebe grijanja.
On je istakao da se radi na ekološkoj rekonstrukciji TE, koja će biti okončana tokom 2025. godine, te da će tada biti znatno povoljnija situacija i prihvatljiviji nivo emisije štetnih gasova.
Međutim, kako ističe, problem je kako ,,natjerati” stanovništvo da odustane od korišćenja uglja za potrebe grijanja, budući da građani, posebno na sjeveru Crne Gore, smatraju da bez drveta i uglja nema kvalitetnog grijanja.
Zato je, kako navodi, potrebno stimulisati mjere energetske efikasnosti koja je ogromna šansa i prilika.
Ministar je istakao da je pokrenut specijalni program namjenjen poboljšanju energetske efikasnosti, prije svega želeći da podstaknu veće korišćenje modernih uređaja za grijanje i hlađenje.
Mujović je rekao da zemlje u regionu imaju iste ciljeve, interese i obaveze prema Evropskoj uniji i da bi trebalo da sarađuju, uče iz iskustva drugih i zajednički nastupaju i prema Energetskoj zajednici i evropskim partnerima kako bi dobili pomoć.
Na Ministarskom panelu, u okviru Beogradskog energetskog foruma, o strategijama zemalja regiona za ubrzanje energetske tranzicije zaključeno je da je u tom procesu potrebna veća saradnja država u regionu, ali i veća podrška evropskih finansijskih institucija.
Dodao je da Crna Gora ima ambiciozan plan i da je na dobrom putu da ispuni zahtjeve Energetske zajednice, ali je istakao i da bez političke stabilnosti ne može da se očekuje napredak.
Vjetar i sunce mogu da budu pomoćni izvori energije, ali ne i glavni, cilj i namjera Crne Gore je da se ne fokusira samo na solarne ili vjetroelektrane, već da istovremeno investira u stabilne izvore energije – zaključuje Mujović.
Na ministarskom panelu su pored ministra Mujovića govorili Dirk Bušle zamjenik direktora Sekretarijata Energetske zajednice, Petar Đokić ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srpske, Gurbuz Gonul direktor u Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju (IRENA), Vugar Visalov iz Transjadranskog gasovoda (TAP) dok je moderator bio Francesco Sassi,istraživač za energetsku sigurnost u odjeljenju za monitoring međunarodnih politika pri Parlamentu Italije i Ministarstvu inostranih poslova i saradnje.
Prir. M.V.
