Crna Gora je završila usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa Paketom za integraciju tržišta električne energije Evropske unije i ušla u fazu provjere tog procesa, što bi trebalo da bude jedan od važnih koraka ka njenom punijem uključivanju u evropsko energetsko tržište.
O tome je, kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, razgovarano na Neformalnom ministarskom savjetu Energetske zajednice, održanom u Prištini, gdje su se okupili ministri energetike zemalja regiona, predstavnici Evropske komisije, direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkowski, kao i ministri sa Kosova i iz Sjeverne Makedonije.
U fokusu sastanka bila je brža integracija ugovornih strana Energetske zajednice u tržišta električne energije i gasa Evropske unije, ali i pitanje energetske bezbjednosti u okolnostima u kojima geopolitičke krize sve snažnije utiču na dostupnost i cijene energenata.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović poručio je da Crna Gora spada među zemlje regiona koje najodlučnije sprovode reforme u energetskom sektoru i da je spremna za naredni korak ka punoj integraciji u jedinstveno energetsko tržište EU.
„Energetika je danas mnogo više od sektorske politike, to je pitanje ekonomske stabilnosti, energetske bezbjednosti i ukupne konkurentnosti države. Crna Gora vrlo aktivno radi i ostaje potpuno posvećena evropskom putu i reformama koje će omogućiti punu integraciju u evropski energetski prostor“, kazao je Šahmanović.
Jedan od prioriteta Crne Gore, kako je navedeno, ostaje zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 15 do kraja ove godine. U Ministarstvu očekuju da bi pozitivan ishod verifikacije usklađenosti sa evropskim pravilima mogao da otvori vrata integraciji Crne Gore u unutrašnje tržište električne energije EU i budućem tržišnom povezivanju.
Šahmanović je ocijenio da taj proces nije samo regulatorno pitanje, već i važan dio šire ekonomske integracije Crne Gore sa Evropskom unijom. Prema njegovim riječima, povezivanje sa evropskim tržištem električne energije trebalo bi da donese konkretnu korist građanima i privredi, kroz stabilnije i efikasnije funkcionisanje energetskog sistema.
Značajan dio razgovora u Prištini bio je posvećen sigurnosti snabdijevanja i diversifikaciji energetskih izvora. U tom kontekstu, Crna Gora je ponovila podršku realizaciji Jadransko-jonskog gasovoda, poznatog kao IAP, koji se smatra jednim od ključnih infrastrukturnih projekata za jugoistočnu Evropu. Podrška je iskazana i inicijativama za razvoj LNG infrastrukture u regionu. Ipak, iz Ministarstva poručuju da se dugoročna energetska sigurnost Crne Gore ne može oslanjati samo na regionalne gasne pravce i uvoznu infrastrukturu, već prije svega na razvoj domaćih obnovljivih izvora energije.
U tom smislu, Šahmanović je naveo da je puštanjem u rad vjetroelektrane Gvozd napravljen važan iskorak u procesu energetske tranzicije. Očekuje se i prvi aukcijski proces za obnovljive izvore energije, koji bi, prema najavama Ministarstva, trebalo da podstakne nove investicije i omogući izgradnju dodatnih proizvodnih kapaciteta.
„Očekujemo da će prvi aukcijski proces za obnovljive izvore energije donijeti nove investicije i dodatne proizvodne kapacitete, čime ćemo dodatno ojačati energetsku nezavisnost države“, kazao je Šahmanović.
Ministarstvo je podsjetilo i da Crna Gora, kroz međudržavne sporazume i strateška partnerstva sa renomiranim međunarodnim kompanijama, radi na pripremi i realizaciji velikih energetskih projekata. Takvi projekti, kako se navodi, trebalo bi dugoročno da doprinesu razvoju sektora i privlačenju novih investicija.
Paralelno sa tim, država nastavlja aktivnosti na uspostavljanju sistema strateških rezervi nafte u skladu sa evropskim standardima. Taj mehanizam trebalo bi da poveća otpornost Crne Gore na moguće poremećaje na međunarodnom tržištu energenata i obezbijedi veću sigurnost snabdijevanja u kriznim situacijama.
Poruke sa sastanka u Prištini bile su usmjerene na nekoliko povezanih prioriteta: jačanje energetske bezbjednosti, regionalnu saradnju, ubrzanje zelene tranzicije i bolje povezivanje energetskih tržišta. Ti procesi, kako je ocijenjeno, predstavljaju osnov za stabilniji energetski sistem regiona i njegovo punije uključivanje u evropski energetski prostor.
J.M.
