Predsjedništvo predstojeće COP30 konferencije uputilo je poziv vladama, civilnom društvu, naučnoj zajednici i privatnom sektoru da do 31. avgusta predlože konkretne inicijative koje doprinose zaštiti integriteta informacija u borbi protiv klimatskih dezinformacija.
Ovaj poziv dio je Globalne inicijative za informacijski integritet u kontekstu klimatskih promjena, koju su pokrenuli UNESCO, Ujedinjene nacije i Vlada Brazila. Inicijativa ima za cilj da okupi postojeća i nova rješenja koja će pomoći u suzbijanju širenja dezinformacija i taktika koje imaju za cilj da uspore, zamagle ili potpuno zaustave djelovanje u borbi protiv klimatske krize.
Odabrane inicijative biće predstavljene u novembru na konferenciji COP30, koja će se održati u Belému u Brazilu.
Iako naučna zajednica gotovo jednoglasno upozorava na hitnost klimatskih promjena, veliki dio svjetske javnosti i dalje ostaje ravnodušan ili zbunjen. Na primjer, istraživanje Yale Programa za komunikaciju o klimatskim promjenama pokazalo je da više od trećine odraslih u SAD-u uopšte nije zabrinuto zbog klimatskih promjena. Još alarmantnije – među onima koji priznaju da problem postoji, samo 60% smatra da su one uzrokovane ljudskom aktivnošću.
Ovaj raskorak između nauke i percepcije javnosti dodatno pogoršava činjenica da su glavni mediji tokom prošle godine značajno smanjili izvještavanje o klimatskoj krizi. Prema podacima Observatorije za medije i klimatske promjene, broj medijskih objava o klimatskim promjenama ili globalnom zagrijavanju u štampi širom svijeta u junu ove godine opao je za čak 28% u odnosu na isti mjesec 2024.
Situacija je toliko ozbiljna da je i prvi Globalni izvještaj o rizicima UN-a, objavljen ovog mjeseca, dezinformacije i lažne informacije označio kao najveću globalnu ranjivost, dok se pet od deset najvažnijih globalnih rizika odnosi na životnu sredinu.
Inicijativa predsjedništva COP30, koja uključuje partnere kao što su UN, UNESCO, UNFCCC, Brazil, kao i šest drugih zemalja – Čile, Danska, Francuska, Maroko, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska, predstavlja prvi put da se pitanje informacijske etike i transparentnosti uključuje u zvaničnu Akcionu agendu jedne COP konferencije.
Na Samitu lidera G20, gdje je ova inicijativa i lansirana, generalni sekretar UN-a António Guterres posebno je upozorio na opasnost od koordinisanih kampanja dezinformacija koje usporavaju klimatski napredak – od direktnog poricanja naučnih činjenica, preko greenwashinga, pa sve do uznemiravanja klimatologa.
Guterres je prošle godine pozvao zemlje da zabrane oglašavanje fosilnih goriva, po uzoru na zabrane reklamiranja duvana. „Mnogi iz industrije fosilnih goriva besramno koriste greenwashing, dok istovremeno pokušavaju da uspore klimatsku akciju – lobiranjem, pravnim prijetnjama i ogromnim reklamnim kampanjama. U tome ih podržavaju marketinške i PR agencije – Mad Men koji hrane ludilo“, izjavio je Guterres.
Ova inicijativa – nazvana “mutirão”, što na portugalskom znači zajednički napor – traži postojeće ili nove akcije u sljedećim oblastima:
- istraživanje dezinformacija i drugih prijetnji za integritet klimatskih informacija
- alati i metode za zaštitu tačnosti klimatskih podataka
- komunikacione strategije i kampanje
- podrška ekološkom novinarstvu
- zaštita naučnih podataka i baza podataka o klimatskim promjenama
- transparentnost u lancu oglašavanja
- razvoj medijske, informatičke i digitalne pismenosti u vezi sa klimatskim promjenama
Klimatološkinja Katherine Hayhoe nedavno je podsjetila da se većina klimatskog poricanja može svesti na pet glavnih tvrdnji: „to nije stvarno; to nismo mi; nije toliko loše; ne možemo to popraviti; prekasno je.“ Upravo takve tvrdnje često su proizvod dobro organizovanih kampanja dezinformacija – a protiv njih se sada pokušava stati konkretnim, globalnim mjerama.
J.M.
Naslovna fotografija: Unsplash
