Izazov napajanja energetski intenzivnih centara za AI podatke (data centara) postaje sve veća briga za kompanije kao što su Microsoft i Google, koje istražuju opcije poput nuklearne energije, ali sada su istraživači sa Univerziteta na daljinu u Madridu (UDIMA) u Španiji i Mision Critica-Data centra u Bogoti u Kolumbiji drugačije pristupili ovom energetskom pitanju.
Umjesto da se fokusiraju na napajanje data centra, oni istražuju kako ovi objekti mogu da generišu sopstvenu električnu energiju, tako što će iskoristiti protok vazduha koji proizvode rashladni ventilatori. Drugim riječima, otpadni vjetar će se pretvoriti u izvor obnovljive energije.
HVAC sistemi hladnjaka koji se koriste u ovim data centrima izbacuju topli vazduh napolje, stvarajući konstantan, neiskorišćen izvor vjetra, koji se može pretvoriti u električnu energiju. U studiji kod kolumbijskog data centra, istraživači su koristili vjetroturbine Tesup V7 sa vertikalnom osom da bi uhvatili ovaj otpadni vjetar koji je napravio čovjek. Turbine, postavljene na rashladnim uređajima, izabrane su zato što su minimizirale veličinu i težinu, a u isto vrijeme su maksimizirale proizvodnju električne energije.
Primjena metode na druge industrije
Količina godišnje proizvedene bruto električne energije u šest vjetroturbina iznosila je 513,82 MVh iz vještačkog strujanja vazduha, što je više od potrošnje energije ventilatora objekta, i dalo je višak od 131,2 MVh. Autori sugerišu da se ova reciklirana energija može koristiti za druge električne potrebe unutar data centra ili ubrizgati u električne žice.
Studija, objavljena u časopisu Sajentifik riports takođe je istakla ekonomske i ekološke koristi ovakvog korišćenja vjetra. U pogledu životne sredine, sistem smanjuje emisiju ugljen-dioksida za približno 300 metričkih tona godišnje.
Autori kažu da ovaj pristup ne samo da nudi održivo energetsko rješenje, već je i usklađen sa nekoliko ciljeva održivog razvoja UN, koji uključuju čistu energiju i klimatske akcije. Potencijal za primjenu ove metode na druge industrije sa sličnim protokom vazduha mogao bi značajno uticati na globalnu potrošnju energije, kažu oni.
Izvor: ekapija.com
