Crnogorsko društvo ekologa i CEE Bankwatch Network upozorili su da Predlog zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora sadrži niz odredbi koje bi mogle imati ozbiljne posljedice po zaštitu prirode, učešće javnosti i način izdavanja dozvola za projekte obnovljivih izvora energije.
Ove dvije organizacije uputile su detaljne komentare Ministarstvu energetike, Vladi Crne Gore i Skupštini Crne Gore, uz poziv da se predložene izmjene povuku iz hitne procedure i vrate u redovni zakonodavni postupak. Kako su navele u zajedničkom saopštenju, riječ je o zakonskim rješenjima koja zahtijevaju ozbiljnu stručnu i javnu raspravu, jer mogu dugoročno uticati na prirodu, lokalne zajednice i pravac energetske tranzicije u Crnoj Gori.
Iz Crnogorskog društva ekologa i CEE Bankwatch Network poručuju da podržavaju razvoj obnovljivih izvora energije i mjere koje mogu smanjiti zavisnost od fosilnih goriva. Posebno ističu značaj solarne energije, velikih toplotnih pumpi, solarnih termalnih sistema i korišćenja otpadne toplote.
Međutim, smatraju da se predloženim izmjenama pokušava preuzeti dio najspornijih odredbi Direktive RED III, i to bez dovoljno široke rasprave. Dodatni problem, kako ocjenjuju, jeste to što većina država članica Evropske unije još nije završila njihovu implementaciju, niti su efekti njihove primjene dovoljno poznati.
Organizacije posebno problematizuju tvrdnje da je prenošenje članova 15 i 16 RED III u crnogorsko zakonodavstvo neophodno zbog obaveza iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Kako navode, takav zahtjev ne proizilazi iz javno dostupnih dokumenata Plana rasta, koji se odnose na usklađivanje sa RED II i unapređenje procedura izdavanja dozvola, a ne na potpunu primjenu spornih odredbi nove direktive.
Jedna od ključnih primjedbi odnosi se na činjenicu da Crna Gora još nema uspostavljene mehanizme zaštite prirode na kojima počiva RED III. Ta direktiva, kako objašnjavaju, polazi od pretpostavke da države imaju funkcionalnu Natura 2000 mrežu, razvijene karte osjetljivosti vrsta, kvalitetne podatke o biodiverzitetu i institucije koje su dovoljno snažne da istovremeno ubrzavaju procedure i štite prirodu.
Crna Gora, upozoravaju ove organizacije, još nije izgradila takav sistem. Zato smatraju da je prerano uvoditi odredbe koje se oslanjaju na pretpostavke koje u domaćem institucionalnom i ekološkom okviru još nijesu ispunjene. Zbog toga traže da se buduća Natura 2000 područja, Emerald mreža, migratorni koridori ptica i druga područja od visokog značaja za biodiverzitet obavezno uključe u procese kartiranja i određivanja zona za razvoj obnovljivih izvora energije.
U saopštenju se podsjeća da evropska pravila jasno upućuju na to da prioritet treba dati već izgrađenim i degradiranim površinama. To znači da bi razvoj obnovljivih izvora trebalo prvenstveno usmjeravati ka krovovima, parkiralištima, industrijskim zonama, napuštenim rudnicima i drugim već transformisanim prostorima, umjesto ka prirodnim i poluprirodnim staništima.
Posebnu zabrinutost izazivaju pojedine odredbe člana 11d, za koje Crnogorsko društvo ekologa i CEE Bankwatch Network traže da budu izbrisane. Prema njihovoj ocjeni, te odredbe značajno slabe postojeće procedure zaštite životne sredine.
Neprihvatljivim smatraju to da projekti budu izuzeti od procjene prihvatljivosti za buduću ekološku mrežu u zemlji koja još nije uspostavila sistem Natura 2000. Takođe upozoravaju da se ne smije ograničavati mogućnost da se tokom postupka procjene uticaja na životnu sredinu traže dodatne informacije i dopune studije, posebno onda kada javnost, stručna komisija ili nadležni organi utvrde ozbiljne nedostatke u dostavljenoj dokumentaciji.
Javni uvid i javna rasprava, kako ističu, imaju smisla samo ako primjedbe građana, stručnjaka, opština i organizacija civilnog društva mogu da utiču na konačni sadržaj studije i na odluku o projektu. Ukoliko bi se unaprijed onemogućilo dopunjavanje studije na osnovu novih činjenica utvrđenih tokom postupka, učešće javnosti bi se, prema njihovoj ocjeni, svelo na formalnost, a ne na stvarni mehanizam zaštite javnog interesa.
Dodatni problem organizacije vide u članu 11e, kojim se svi projekti obnovljivih izvora energije unaprijed proglašavaju projektima od preovlađujućeg javnog interesa. Kako objašnjavaju, evropska direktiva ne propisuje da su takvi projekti automatski i bez izuzetka iznad svih drugih javnih interesa. Ona uvodi pretpostavku koja se u konkretnim postupcima može preispitivati. U predloženom tekstu zakona, smatraju ove organizacije, ta važna nijansa nestaje.
To bi, upozoravaju, moglo dovesti do pogrešnog tumačenja da zaštita prirode, voda i biodiverziteta mora ustupiti mjesto svakom projektu obnovljivih izvora energije. Zbog toga traže da se član 11e u potpunosti izbriše iz zakona.
Crnogorsko društvo ekologa i CEE Bankwatch Network protive se i uvođenju roka od šest mjeseci za sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu za projekte koji mogu imati značajne posljedice po prirodu. Kvalitetna procjena, kako navode, zahtijeva terenska istraživanja, stručne analize, javni uvid i nezavisnu ocjenu.
Problem sporih procedura, prema njihovom stavu, ne može se riješiti skraćivanjem stručnih analiza, već jačanjem kapaciteta institucija i zapošljavanjem stručnog kadra. Upravo zato smatraju da je neophodno preuzeti one odredbe RED III koje obavezuju državu da nadležnim organima obezbijedi dodatne ljudske i finansijske resurse, a ne samo odredbe koje skraćuju rokove.
Organizacije istovremeno ukazuju da predloženi zakon propušta priliku da snažnije podrži sektor grijanja i hlađenja, koji je važan za dekarbonizaciju Crne Gore. Velike toplotne pumpe, solarni termalni sistemi i korišćenje otpadne toplote, kako smatraju, morali bi imati prioritet u javnim politikama i programima podrške, zajedno sa izradom planova grijanja i hlađenja za veće gradove.
Poruka Crnogorskog društva ekologa i CEE Bankwatch Network je da su Crnoj Gori potrebni obnovljivi izvori energije, ali i kvalitetne institucije, učešće javnosti i efikasna zaštita prirode. Energetska tranzicija, kako navode, ne treba da bude usporena, već sprovedena planski, transparentno i u skladu sa javnim interesom.
Zbog toga još jednom pozivaju Skupštinu Crne Gore da povuče predloženi zakon iz hitne procedure i omogući raspravu koja bi mogla dovesti do boljih i održivijih zakonskih rješenja.
J.M.
