Evropska komisija je 17. decembra predstavila paket novih mjera koje imaju za cilj da dodatno ojačaju Mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljen-dioksida (CBAM) – jedan od ključnih alata u borbi protiv klimatskih promjena i zaštiti konkurentnosti evropske industrije. Ove izmjene dolaze u trenutku kada Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU, usklađuje svoj pravni okvir sa evropskim zakonodavstvom u oblasti klimatske politike, i pažljivo prati razvoj CBAM-a zbog njegovih direktnih ekonomskih posljedica.
Širi obuhvat: Na udaru i prerađeni proizvodi
Dosadašnji CBAM se odnosio na osnovne sirovine: čelik, aluminijum, cement, električnu energiju i đubriva. Počevši od 1. januara 2028. godine, njegov obuhvat biće proširen na 180 prerađenih proizvoda sa visokim sadržajem čelika i aluminijuma, uključujući mašine, industrijsku opremu i kućanske aparate.
Naime, iako uvoznici ovih osnovnih sirovina već plaćaju cijenu emisija ugljen-dioksida, proizvođači u EU koji koriste te materijale za dalje proizvode trpe dodatne troškove, što može oslabiti njihovu konkurentnost i izazvati relokaciju proizvodnje u zemlje sa labavijim klimatskim propisima. Ovim proširenjem CBAM će se pozabaviti upravo tim “sivim zonama”, osiguravajući da emisije budu smanjene, a ne prebačene drugdje.
Prema podacima Komisije, 94% novih proizvoda u CBAM sistemu su komponente industrijskih lanaca snabdijevanja, poput metalnih nosača, cilindara, industrijskih radijatora ili mašina za livenje. Samo 6% čine proizvodi za domaćinstva, poput bijele tehnike. Proizvođači koji ove proizvode izrađuju u EU sve više su pod pritiskom zbog rastućih troškova emisija vezanih za sirovine koje koriste, što je bio snažan povod za ovo regulatorno proširenje.
Novi mehanizmi protiv zaobilaženja
Na osnovu iskustava iz prelaznog perioda CBAM-a (2023–2025), Komisija je predložila dodatne mehanizme za sprečavanje zaobilaženja obaveza, kako bi se spriječile prakse koje podrivaju osnovnu ideju CBAM-a, da svi proizvodi na tržištu EU imaju ugrađenu cijenu emisija.
Poseban fokus je stavljen na preciznije izvještavanje, kako bi se osigurala potpuna transparentnost porijekla i emisija CBAM proizvoda. Takođe, uvode se stroža pravila za slučajeve kada proizvođači ili izvoznici dostave nepouzdane ili netačne podatke. U tim slučajevima će se koristiti prosječne vrijednosti emisija po zemlji porijekla.
Jedna od najznačajnijih novina je uključivanje čelika i aluminijuma iz otpadnih sirovina (tzv. pre-consumer scrap) u CBAM kalkulacije. Ova promjena podstiče korišćenje recikliranih materijala i smanjenje ukupne emisije, te osigurava pravičniju cijenu ugljenika i za uvozne i za domaće proizvode.
Privremeni fond za dekarbonizaciju EU industrije
Kako bi zaštitila svoje proizvođače od gubitka konkurentnosti na globalnim tržištima, Komisija je najavila uspostavljanje privremenog fonda za dekarbonizaciju, koji će nadoknađivati dio troškova EU proizvođačima koji su i dalje izloženi riziku od ugljeničnog curenja.
Sredstva će biti dostupna pod uslovom da kompanije pokažu jasan napredak u dekarbonizaciji svoje proizvodnje. Fond će se finansirati iz prihoda od prodaje CBAM sertifikata – 25% prihoda u 2026. i 2027. godini dolaziće iz doprinosa država članica, dok će preostalih 75% biti uvršteno u budžet EU kao sopstveni prihod.
Za Crnu Goru, koja iako ne raspolaže velikom metaloprerađivačkom industrijom, ima izvozno orijentisane firme koje koriste čelik i aluminijum, ovo je važno pitanje: bez domaće cijene ugljenika (ETS sistema), izvoz ovakvih proizvoda u EU biće dodatno otežan zbog CBAM obaveza.
Ekvivalencija i fleksibilnost za partnere van EU
Evropska komisija predviđa i određene olakšice za međunarodne partnere, uključujući uvođenje koncepta ekvivalencije cijena ugljenika, gdje će zemlje sa sopstvenim pouzdanim sistemima oporezivanja emisija (ETS) moći da zatraže priznanje tih sistema kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
Takođe se omogućava pregovaranje bilateralnih olakšica, poput međusobnog priznavanja tijela za verifikaciju emisija, čime se dodatno olakšava trgovina između EU i pouzdanih trećih zemalja.
Jasmin Murić
Naslovna fotografija: Free-pik
