Veći uvoz električne energije iz Evropske unije u Ugovorne strane Energetske zajednice tokom drugog kvartala 2026. godine doveo je do djelimičnog oporavka prekogranične trgovine i ponovnog približavanja cijena. To je jedan od ključnih nalaza drugog kvartalnog izvještaja Sekretarijata Energetske zajednice o uticaju CBAM-a na tržište električne energije.
Prema izvještaju, razlike u cijenama između država članica EU i Ugovornih strana smanjene su, iako stepen približavanja još nije dostigao nivo zabilježen tokom 2025. godine. Poboljšana je i korelacija cijena, pošto je region u drugom kvartalu postao neto uvoznik i u većoj mjeri preuzimao cijene formirane na tržištu Evropske unije.
Promjena regionalnog bilansa povezana je sa iscrpljivanjem viškova hidroenergije. U takvim okolnostima, Ugovorne strane uvozile su više električne energije porijeklom iz EU, dok je izvoz bio sveden na minimum.
Komercijalna razmjena između država članica i Ugovornih strana pokazala je znake oporavka, ali je njen obim i dalje bio niži nego 2025. godine. Istovremeno je rasla trgovina unutar regiona, uz primjetnu promjenu pravaca kojima se električna energija kretala. Posebno je povećan obim komercijalnih tokova iz Srbije prema Mađarskoj. Sekretarijat ocjenjuje da bi takva kretanja mogla ukazivati na pojavu novih odredišnih tržišta za električnu energiju sa Zapadnog Balkana.
Ukrajina bi, prema nalazima izvještaja, mogla postati jedno od glavnih tržišta za regionalne viškove električne energije. Umjesto da bude potrošena unutar Zapadnog Balkana, električna energija sve se više usmjerava prema sjeveru, preko Srbije ka mađarskoj granici.
Iako je region u cjelini postao neto uvoznik električne energije iz Evropske unije, zabilježeni su i pojedinačni slučajevi izvoza u suprotnom smjeru. Takve transakcije predstavljaju izuzetak u odnosu na širi trend i mogu biti povezane sa faktorima koji prevazilaze trenutne tržišne cijene.
Među njima su očekivanja u vezi sa izmjenama Uredbe o Mehanizmu za ugljenično prilagođavanje na granicama – CBAM-u, o kojima se trenutno pregovara u Briselu. Izvještaj ukazuje da tržišni učesnici pri donošenju odluka možda već uzimaju u obzir moguće promjene evropskih pravila.
Podrazumijevani faktori emisije i dalje, po svemu sudeći, utiču na prekogranične tokove električne energije. Ipak, oporavak trgovine na pojedinim koridorima, uključujući pravac iz Crne Gore prema Italiji, pokazuje da razlike u cijenama i troškovi povezani sa CBAM-om nijesu jedini faktori koji određuju ponašanje tržišta.
Sekretarijat navodi da učesnici mogu uzimati u obzir i relativnu stabilnost kvartalne cijene emisijskih jedinica u okviru Sistema EU za trgovanje emisijama, odnosno EU ETS-a, kao i očekivane političke i regulatorne promjene koje bi mogle proisteći iz revizije Uredbe o CBAM-u.
Izvještaj posebno upozorava na praktične probleme sa kojima se suočavaju proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora i investitori u nove projekte u Ugovornim stranama. Kako primjena CBAM-a napreduje, sve veći broj njih pokušava da ispuni uslove za korišćenje stvarnih vrijednosti emisija, umjesto unaprijed utvrđenih faktora.
Ti zahtjevi stvaraju regulatornu neizvjesnost, povećavaju troškove usklađivanja i otežavaju pouzdano planiranje prihoda od projekata obnovljivih izvora energije. Problem se naročito odnosi na način na koji će uslovi CBAM-a biti primijenjeni na različite vrste ugovora o otkupu električne energije, poznate kao PPA ugovori.
Sekretarijat zato ocjenjuje da su potrebne dodatne smjernice o tretmanu različitih modela PPA ugovora. Jasnija pravila pomogla bi proizvođačima i investitorima da preciznije planiraju poslovne strategije, očekivane prihode i buduće projekte.
Drugi kvartalni izvještaj tako pokazuje da uticaj CBAM-a više nije ograničen samo na buduće troškove izvoza električne energije u Evropsku uniju. Njegova primjena već utiče na očekivanja tržišnih učesnika, pravce prekogranične trgovine i planiranje ulaganja u obnovljive izvore u Ugovornim stranama Energetske zajednice.
Jasmin Murić
