Bugarska se priprema da uvede poseban model podrške za industriju koji bi mogao postati presedan na nivou Evropske unije. Riječ je o ciljanoj pomoći za energetski intenzivne kompanije, osmišljenoj kao odgovor na poremećaje na tržištu energije izazvane ratom u Iranu.
Prema najavama iz vlade, a kako prenosi Reuters, Bugarska bi mogla postati prva država članica EU koja uvodi ovakvu šemu podrške za industriju, čime pokušava da ublaži pritisak rastućih troškova na privredu, ali i očuva konkurentnost domaćih kompanija.
Na brifingu održanom 3. aprila, ministar energetike Traičo Traikov saopštio je da je mehanizam u završnoj fazi odobravanja od strane Evropske komisije, te da bi njegova primjena mogla početi već u naredne dvije do tri sedmice.
Suština mjere je jednostavna: država će intervenisati kada cijene električne energije pređu određeni prag. Konkretno, vlada će pokrivati 50% dodatnih troškova električne energije iznad 63 eura po megavat-satu, čime se pokušava amortizovati udar tržišnih oscilacija na industriju. Posebno je važno da će se ova podrška primjenjivati retroaktivno, počev od 1. jula 2025. godine.
Istovremeno, vlasti poručuju da nema razloga za zabrinutost kada je riječ o građanima. Regulisanе cijene električne energije za domaćinstva ostaju nepromijenjene, a trenutni nivoi cijena, prema riječima ministra, ne predstavljaju neposredan problem. Mjere se, kako je naglašeno, uvode preventivno, uzimajući u obzir da se Bugarska u velikoj mjeri oslanja na sopstvenu proizvodnju električne energije.
Za finansiranje ove šeme obezbijeđeno je 125 miliona eura iz Fonda za sigurnost energetskog sistema, za period od jula 2025. do juna 2026. godine. Ipak, procjene vlasti sugerišu da troškovi možda neće biti veliki kao što se na prvi pogled čini. Naime, tokom prethodne godine cijene električne energije bile su relativno stabilne, pa se očekuje da će i izdvajanja u okviru ovog mehanizma tokom 2026. ostati ograničena.
Ovim potezom Bugarska pokušava da pronađe balans između zaštite privrede i očuvanja stabilnosti energetskog sistema, u trenutku kada tržište i dalje pokazuje osjetljivost na globalne političke i ekonomske poremećaje.
J.M.
Naslovna fotografija: Pixabay
