Odbornici Glavnog grada juče su jednogalsno donijeli odluku o proglašenju spomenika prirode „Park šuma Gorica”.
U skladu sa ekološkim zahtjevima vrsta i staništa značajnih za zaštitu, područje Park šuma Gorica odgovara kategoriji V zaštićenih prirodnih dobara, što podrazumijeva zaštićeno područje kategorije V u koju spadaju područja gdje je dugotrajno međusobno djelovanje čovjeka i prirode proizvelo prepoznatljive i značajne ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti i gdje je očuvanje integriteta tog odnosa neophodno da bi se zaštitilo i održalo to područje, očuvala priroda i druge vrijednosti.
Ukupna površina Spomenika prirode iznosi 104,5 ha i obuhvata katastarske parcele upisane u katastarsku opštinu Podgorica II.
Iz Ministarstva su ranije saopštili da su osnovni razlozi zaštite to što je Gorica omiljeno mjesto Podgoričana za rekreaciju, šetnju, biciklizam i uživanje u prirodi, te i da će konačno biti zvanično biti prepoznato kao značajno mjesto za očuvaje prirodnih vrijednosti.
-To je kraško-travnato uzvišenje, hidrološki je suvo bez prisustva izvora, pošumljeno u drugoj polovini XX vijeka. Na Gorici dominantne su šume alepskog bora i čempresa, kao i u manjoj mjeri makedonskog hrasta, jasena i bora pinjola. Šume Gorice predstavljaju tkz. pluća grada, koja u velikoj mjeri doprinose povećanju kvaliteta uslova života u gradu. Tome poseban doprinos daje estetska vrijednost Gorice, koja se oslikava kroz ljepotu pejzaža i panoramske vizure. Sve ove funkcije su višestruko korisne imajući u vidu pozicioniranost i sve veće initeresovanje građana za boravak u ovom zelenom prostoru – saopštili su iz Ministarstva.
Oni su napomenuli da se radi o uređenoj urbanoj zelenoj površini koja je formirana u cjelosti antropogenim uticajem. Gorica predstavlja stanište za brojne biljne i životinjske vrste, naročito endemične vrste, te se kao takva svrstava u red prostora značajnih za zaštitu. Biljni svijet Gorice vrlo je bogat, raznolik i zanimljiv, a nastanjuje više od 400 vrsta vaskularnih biljaka.
Na području park šume Gorica dominantna je šuma alepskog bora (Pinus halepensis Miller) i čempresa (Cupressus sempervirens L.) vještačkog porijekla nastala u periodu nakon 50-tih godina prošlog vijeka i kontinuiranim dopunjavanjem i do današnjih dana.
Iako je područje Gorice siromašno vodama, registrovane su dvije vrste žaba od nacionalnog i međunarodnog značaja: smeđa i zelena krastava žaba.
-Na istraživanom području registrovano je 14 vrsta gmizavaca (kraški gušter, prugasti smuk, kopnena kornjača i sl.) Od ukupno 218 vrsta ptica, 77 vrsta pripada pravim stanovnicima ptičjeg svijeta Gorice, to jest, nalaze se stalno, ili za vrijeme gniježđenje, zimovanja ili seobe. Od ovih vrsta 72 vrste su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom. Registrovano su 3 vrste slijepih miševa koje su ujedno i jedine zabilježene vrste sisara na ovom području. Na području Gorice i u njenoj bližoj okolini vrlo vjerovatno se povremeno pojavljuju sisari srednje velličine: lisica (Vulpes vulpes), Martes foina (kunica bjelica), bjelogrudi jež (Erinaceus roumanicus) i zec (Lepus europaeus), koji ovom prilikom nijesu zabilježeni – zaključili su iz Ministarstva.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, uređenje i korišćenje prostora i prirodnih resursa i dobara može se vršiti samo na osnovu prostorno-planske i tehničke dokumentacije, planova i programa upravljanja i korišćenja prirodnih resursa u rudarstvu, energetici, saobraćaju, pomorstvu, vodoprivredi, poljoprivredi, šumarstvu, lovstvu, ribarstvu, turizmu i drugim djelatnostima koje mogu imati uticaja na prirodu.
–Zabranjeno je korišćenje prostora i prirodnih resursa i dobara na način kojim se prouzrokuje trajno narušavanje biološke raznovrsnosti. Prostorni planovi, razvojni planovi, planovi upravljanja i/ili planovi upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže moraju biti usklađeni – piše u Zakonu.
M.L.