Danas je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u okviru Programa upravljanja požarima na otvorenom za prostoru Zapadnog Balkana (LFMWB), koji finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju – SDC, organizovala Nacionalnu radionicu za upravljanje požarima na otvorenom prostoru, uključujući i smjernice za upravljanje istim za prostor Zapadnog Balkana.
Opšti cilj ovog programa je povećavanje otpornosti zapadnobalkanskih šuma i predjela od kojih zavisi egzistencija i socioekonomski razvoj stanovništva tih regija.
Kroz program se podstiče interaktivno regionalno podsticanje saradnje, stvaranje zajedničkih postavki politika, razvoj strategija i smjernica za upravljanje požarima na otvorenim prostorima u zemljama Zapadnog Balkana.
Program finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, a koordinira Farmahem iz Skoplja, Sjeverna Makedonija, uz podršku Helvetas Swiss Intercooperation iz Švajcarske.
Radionicu je otvorio ministar poljoprivrede Vladimir Joković, koji je ukazao na njen značaj kako bi se spriječilo dalje uništavanje šume preintenzivnim požarima i na taj način uticalo na emisiju CO₂ u atmosferu.
„Šumški požari, bez obzira da li su izazvani prirodno ili ljudskom rukom, pojačani su sušama i ekstremnim vrućinama. Svojom učestalom pojavom, smanjuju otpornost ekosistema i ostavljaju ogromnu mogućnost da šume budu izložene napadima ostalih biotičkih i abiotičkih faktora. Crna Gora svojim položajem pripada mediteranskom regionu gdje su požari prirodni i često neophodni dio životnog ciklusa mediteranskih šuma, podstiču obnovu i biodiverzitet. Šumski požari su u prethodnom periodu znatno eskalirali kako u učestalosti pojava, tako i u intezitetu. Globalno zagrijavanje i klimatske promjene povećavaju učestalost i ozbiljnost vremenskih uslova koji podstiču požare. Klimatske promjene povećavaju rizik od šumskih požara u cijeloj Evropi, uključujući i centralni i sjeverni region koji obično nisu skloni požarima. Globalno gledano požari su odgovorni za velike emisije gasova i efekta staklene bašte što značajno pogoršava kvalitet vazduha”, kazao je ministar Joković.
On je takođe istakao da ovaj program doprinosi povećanju otpornosti zapadnobalkanskih šuma i pejzaža na požare što će koristiti ljudima koji zavise od njih, kao i za socioekonomski razvoj.
„Navedeni opšti cilj će se ostvariti uspostavljanjem dugoročnih regionalnih i nacionalnih mreža i jačanjem kapaciteta, širi pristup i razvoj politike i strategije o programu. Dalji ciljevi će doprinijeti održivom upravljanju pejzažom, uključivanjem zajednice i ključnih učesika u razvojni proces, a kao najvažniji doprinos su podsticaji i integracije ovih programa kao ključnog dijela strategije”, zaključio je Joković.
Tim lider programa Cvetan Nikolovksi, je kazao da ovaj program dolazi kao potreba i zajednički interes za poboljšanje regionalne saradnje kako bi zapadni Balkan bio što bolje pripremljen za suočavanje sa rizicima i prijetnjama šumskih požara, kao i požara koji nastaju na poljoprivrednim površinama.
„Kako nam podaci govore rizici i prijetnje se povećavaju u kontestu promjena korišćenja zemljišta i promjene klime. Učestalost i intezitet šumskih i požara na nivou pejzaža, otvorenih prostora, postepeno su u porastu. Ovo zahtijeva bolju pripremljenost i efikasne dogovore, ali i holističko i temeljno preispitivanje i upravljanje pejzažima na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou. Zbog toga je Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, ali i mi svi kolektivno siguran sam, uvjerena u važnost i relevantnost ovog programa koji se zasniva na nacionalnom i međunarodnom znanju i stručnosti, saradnji i prekogranične akciji, a koje ima viziju da doprinese značajnu i trajno tehničku saradnju u regionu zapadnog Balkana”, kazao je Nikolovski.
On je istakao da bolja saradnja, bolji kapaciteti i bolje politike su aspiracije ovog novog programa koji će „uz naše kombinovano angažovanje i stručnost odlučno raditi na povećanju otpornosti šuma i pejzaža na zapadnom Balkanu i poboljšanju sredstava za život i socio-ekonomskog razvoja ljudi koji zavise od njih.”
Prva faza programa osmišljena je za sprovođenje u razdoblju od 01.02.2022. do 31.08.2025. godine.
Prir.N.B.
