Biogradskom jezeru prijeti potpuni nestanak za 120 godina?

Biogradsko jezero nije presušilo, ali je činjenica da nestaje“ već godinama zbog zasipanja sedimentima, erozije zemljišta i hidroloških problema u slivu Biogradske rijeke, ocijenio je u razgovoru za Ecoportal, Velibor Spalević, profesor sa Studijskog programa za geografiju Univerziteta Crne Gore.

On je upozorio da ako se ne preduzmu neke mjere, moguć je potpuni nestanak jezera za 120 do 130 godina.

Promjene u strukturi intenziteta bujičnih kiša

Prema njegovim riječima, klimatske promjene će još više pojačati ovaj problem, jer dolazi do promjene u strukturi intenziteta bujičnih kiša.

Kako je kazao, kiše sada traju kraće, sa približno istim ukupnim količinama padavina, što pojačava njihov intenzitet, ali i erozivnost područja i količinu produkcije sedimenata. 

-Proračuni su ukazali da je vremenski maksimum da se jezero u potpunosti ispuni sedimentima, prema sadašnjim uslovima, samo koju godinu iznad vijeka – pojašnjava Spalević.

On je objasnio da se dubina jezera sa 12 metara tokom suše spusti vrlo često na šest metara. 

Foto: Velibor Spalevic, privatna arhiva

Moguće je periodično potpuno isušivanje jezera, sa potpunim gubitkom vode na preko polovine površine jezera. Biće to učestalije kroz vrijeme, što će značajno uticati na biodiverzitet ovog dragulja prirode Crne Gore.

Velibor Spalević, profesor sa Studijskog programa za geografiju Univerziteta Crne Gore

Kao glavni problem nestanka Biogradskog jezera izdvojio je podrivanje ili podlokavanje ( iskopavanje i pomicanje materijala zbog erozivnoga djelovanja vode) otoke Jezerštice, potom gubljenje vode kroz ponore na dnu jezera, zasipanje sedimentima koje nanose pritoke, a najviše Biogradska rijeka.

 -Treba postaviti pitanje da li štitimo jezero kao lokalitet ili želimo da štitimo ekosistem. Moj savjet je da se bude vrlo obazriv prilikom intervencija u prirodi, posebno u nacionalnim parkovima – upozorio je on. 

Kako je kazao, prirodu treba ostaviti prirodi. 

Nacionalni parkovi, dodao je, okupili su u junu ove godine značajan broj naučnika iz zemlje i regiona, iz nekoliko oblasti koji obrađuju ovu problematiku.

 – Svi su ponovili da je situacija zabrinjavajuća. Ukazivali su u svojim izlaganjima da su velike razlike između maksimuma i minimuma vodnog ogledala Biogradskog jezera. Ukazano je da su duž jezera uočeni brojni ponori, ali istraživanja sprovedena od 1988. do 1995. nijesu dala dovoljno precizan odgovor o njihovom tačnom broju i pozicijama – pojasnio je Spalević.

Foto: Sputnik

Da li smo u prilici da budemo samo nijemi posmatrač, da dozvolimo da jezero bude zasuto, tu na naše oči, za svega jedan vijek i koju godinu preko?

Velibor Spalević, profesor sa Studijskog programa za geografiju Univerziteta Crne Gore

 – Da li da prihvatimo stav konzervativnih ekologa, ostajući po strani i prihvatajući tempo koji priroda nameće, jer njena tajna je strpljenje – pita se Spalević.

Kako je dodao, istina je da bi ustezanjem od zaštite primjenom mjera konzervacije zemljišta, sačuvali postojeći biodiverzitet, ali kratkoročno.

– Međutim, mišljenja sam da je ovo rješenje koje zastupaju neke naše kolege kratkoga daha. Biće zaštićeni pojedini oblici života koji obitavaju u sedimentima, njihovom prirodnom staništu. A šta kada iz faze koja pojačava pronos nanosa stanište sedimenata bude zasušeno zbog potpunog odsustva vode? Kada jezero potpuno bude ispunjeno sedimentima, kada se ispunjavanjem nanosa izgubi vodeni rezervoar – pita se Spalević dodajući da će nestati i to stanište, vrlo brzo neposredno poslije nestanka jezera.

Biotehničke mjere

Biotehničke mjere, biološki i tehnički radovi su u osnovi antierozioni radovi koji se najčešće primjenjuju kako bi se spriječilo nestajanje jezera.
-U ovom slučaju bitni su radi uravnoteženja površinskog oticaja, povećanja infiltracije i smanjenja velikih voda, spiranja zemljišta i koncentracije nanosa u riječnom toku Biogradske rijeke, te drugim manjim tokovima koji gravitiraju Biogradskom jezeru. 
Biotehničke mjere konzervacije zemljišta u melioracionoj praksi su u principu dopunske mjere. Biološki radovi u stvari predstavljaju instrument u borbi sa uzrocima koji dovode do pojave erozije. Od brojnih biotehničkih i bioloških zaštitnih radova ovdje treba razmotriti mjere održavanja zaštitne vegetacije; zatravljivanje; terasiranje; melioracija pašnjaka; mozda u gornjem dijelu sliva čišćenje korita. S obzirom na specifičnost ovog zaštićenog prostora, preporučujem da se ide sa mjerama koje će dovesti da konzervacije vlage u zemljištu u gornjim djelovima sliva Biogradske rijeke. Posle svake kiše dolazi do procesa infiltracije u zemljištu, svakako različitim intenzitetom zavisno od načina korišćenja zemljišta, biljaka koje su tu u prostoru – pojasnio je Spalević.

Biotehničke mjere

Biotehničke mjere, biološki i tehnički radovi su u osnovi antierozioni radovi koji se najčešće primjenjuju kako bi se spriječilo nestajanje jezera.
-U ovom slučaju bitni su radi uravnoteženja površinskog oticaja, povećanja infiltracije i smanjenja velikih voda, spiranja zemljišta i koncentracije nanosa u riječnom toku Biogradske rijeke, te drugim manjim tokovima koji gravitiraju Biogradskom jezeru. 
Biotehničke mjere konzervacije zemljišta u melioracionoj praksi su u principu dopunske mjere. Biološki radovi u stvari predstavljaju instrument u borbi sa uzrocima koji dovode do pojave erozije. Od brojnih biotehničkih i bioloških zaštitnih radova ovdje treba razmotriti mjere održavanja zaštitne vegetacije; zatravljivanje; terasiranje; melioracija pašnjaka; mozda u gornjem dijelu sliva čišćenje korita. S obzirom na specifičnost ovog zaštićenog prostora, preporučujem da se ide sa mjerama koje će dovesti da konzervacije vlage u zemljištu u gornjim djelovima sliva Biogradske rijeke. Posle svake kiše dolazi do procesa infiltracije u zemljištu, svakako različitim intenzitetom zavisno od načina korišćenja zemljišta, biljaka koje su tu u prostoru – pojasnio je Spalević.

Moguće intervencije na zaštiti jezera

Po njegovim riječima, ideja je da se pripremom travnih smješa, u katunima ispod vrhova Bjelasice, pojača travna vegetacija.

-Brzi oticaj voda nastalih od kiša, poslije sve intenzivnijih padavina, a uzrokovanih usljed evidentnih klimatskih promjena, usporiće gušći travni pokrivač. Pleteri i pregrade, manje terase, napravljeni od prirodnih materijala, a postavljeni u gornjim djelovima sliva presretaće bujice u nastajanju na samom uspostavljanju. Zemljište će usvajati – upijati više vode usljed uspora bujica. Ta voda usporena, a usvojena tada u saturisanom zemljištu na površima koje su u gornjem dijelu sliva, će se u sušnim danima polako drenirati prema jezeru – kaže Spalević dodajući da tada neće biti kolebanja nivoa voda koje sada svjedočimo.

Razlozi nestajanja jezera i moguće rješenje problema

Jedan od razloga nestajanja Biogradskog jezera, kako navodi, je produkcija erozionog materijala iz slivova koji gravitiraju Biograskom jezeru, a glavni kontributor je Biogradska rijeka. 

-Upoređujući zapreminu takozvanog vodnog rezervoara jezera sa rezultatima obračuna, matematičkim putem smo došli do zaključka da bi rezervoar jezera bio ispunjen za 133 godine. Međutim, ovi rezultati su bili bazirani na dijelu inputa iz 2001. godine, kada smo izveli detaljna istraživanja. 

Problem, kako kaže, ono što okom ne vidimo na jezeru, niti u koritu Biogradske rijeke čiji je glavni vodotok dug 8.3 km.

-Problem nastaje i rješava se u slivu, površine 28.3 km2, koga oivičava 16 km vododjelnice sliva; Problem nije na 1.094 metara nad morem, već nastaje i liječi u pojasu iznad šuma Biogradske gore po do ispod vrhova od 2139 mnm. Problem jeste produkcija nanosa u vrijednosti od 207 m3 po km2 produkcije nanosa godišnje i taj se problem ne može trajno riješiti, jer jezero se rodilo i mora umrijeti. Rješenje je kako 207 m3 po km2 produkcije nanosa godišnje svesti na manji broj, na značajno manji broj. Nauka ovdje ide sa pripremom scenarijima, baziranom na modelu sa verifikovanjima tačnosti od 3%, a koja su radjena na slivovima Polimlja (potez Brezojevice – Brana Potpeć). Vrlo je značajno istaći da smo iznoseći ovo upozorenje, naučno ukazali na još jedan globalni problem: Uticaj klimatskih promjena na intenzitet erozije i oticaj u slivovima Crne Gore -pojašnjava Spalević. 

Drugi razlog, nestajanja jezera, pojašnjava jeste podlokavanje jedne od obala Biogradskog jezera, a desne obale otoke Jezerštice. 

– Jedan od dugoročnih scenarija ovdje je da u jednom trenutku podlokavanjem obale može doći do oštećenja podloge dna jezera, što može izazvati oticaj vode kroz proboj na jezerskom dnu. Ne smijem sa sigurnošću ustvrditi da li već sada ima uticaja ovog tipa na dno jezera i pukotine koje su već sada evidentirane, a preko kojih se danas jezero prazni tokom sušnih dana, ali, što je zanimljivo, i puni tokom dana kada imamo prispijevanje voda.

Treći razlog su ovi otvori na dnu jezera. Problem izjašnjavanja oko tehničkog rješavanja je naizgled jednostavan, ali u stvari vrlo kompleksan – pojasnio je on.

On je istako da uticaj klimatskih promjena na produkciju erozionog materijala, intenzitet erozije i maksimalni oticaj iz sliva sigurno postoji. 

Vođen principima nauke o bujicama i eroziji mogu zaključiti da će klimatske promjene biti katalizator ovih dešavanja, jer prirodu tjeraju u ekstreme, ubrzanje. Možda se, bar u bliskoj budućnosti neće promijeniti ukupna količina padavina na godišnjem nivou. Međutim, sa sigurnošću tvrdim, da će se periodi sa padavinama velikih intenziteta skratiti: povećanjem broja tropskih dana u ljetnjem periodu, na uštrb onih dana koji prethode s proljeća, kao i na uštrb skraćenja onih kišnih dana koji slijede s jeseni. Vrijeme trajanja kiša se usljed uticaja klimatskih promjena skraćuje, a intenzitet pojačava. Otuda su udari kišnih kapi na zemljište jači, razaranje strukturnih agregata zemljišta veći, produkcija erozionog materijala veća – pojasnio je Spalević.

Klimatske promjene i biodiverzitet

Govoreći o tome da li nestajanje jezera može uicati na biodiverzitet, on je kazao da je u prirodi sve uzročno-posledično. -Zdravi ekosistemi i bogat biodiverzitet su osnova života na našoj planeti. Klimatske promjene stvaraju još jedan pritisak na prirodne ekosisteme. Prema Milenijumskoj procjeni ekosistema, sveobuhvatnoj procjeni veza između zdravlja ekosistema i ljudskog blagostanja, klimatske promjene će vjerovatno postati dominantni direktni pokretač gubitka biodiverziteta do kraja vijeka. Klimatske promjene utiču na staništa vrsta koje su tu, na Biogradskoj gori, a koje se moraju ili prilagoditi ili migrirati u područja sa povoljnijim uslovima – dodao je naš sagovornik.

Foto: Velibor Spalević

Da li će vegetacioni period biti duži ili kraći, kako je kazao, zavisiće od klimatskih promjena.

-Flora se ovdje karakteriše prisustvom mediteranskih, balkanskih, eurosibirsko-borealnih i aralo-kaspijskih oblika. Uticaće na ekosistem reliktnih listopadnih šuma; ekosistem prašume; vodeni ekosistem; visokoplaninski ekosistem. Da pojednostavimo: Ispunjavanjem rezervoara jezera sedimentima nestaje stanište ihtiofaune. Ovo područje je značajno po prisustvu velikog broja zaštićenih vrsta, odnosno endema. Svoje stanište u Biogradskom jezeru i ušću Biogradske rijeke našla je grčka žaba, balkanski endemit. Osim nje na području Biogradske gore imamo i druge zaštićene vrste: šareni daždevnjak, velika krastača, zelena krastača, gatalinka, planinski mrmoljak i mali mrmoljak. Zatrpavanjem jezera sedimentima, u prvo vrijeme dobijamo povećanje staništa onih koji žive u ovim sedimentima, ali kao krajnje ishodište, sediment će ispuniti kompletnu zapreminu jezera kroz protok vremena, pa više neće biti sediment, već podloga za travu vegetacije. Smanjujući intenzitet erozije tehničkim i biotehničkim mjerama, produžavamo život Biogradskom jezeru – pojasnio je Spalević.

M. Lazarević

Pratite nas na Instagramu

Čitajte još