Događaji

Subvencije i podsticaji

Registar firmi

Mapa zaštićenih područija Crne Gore

Koncept od posebnog značaja u urbanističkom planiranju

Biofilna arhitektura – tamo gdje beton susrijeće prirodu

Biofilija gaji ljubav prema svemu što je živo, što raste i razvija se. Hipoteza o biofiliji navodi kako ljudi posjeduju urođeni afinitet prema prirodi i kako je ta veza veoma blagotvorna, kao što se može uočiti na primjeru biofilne arhitekture. Takva arhitektura ima za cilj stvaranje okruženja koje ne samo da dobro funkcioniše i dobro izgleda, već i promoviše osjećaj blagostanja i povezanosti sa prirodom. 

Integracija zelenila, svjetlosti, vode i drugih prirodnih elemenata u enterijeru pozitivno utiče na čovekovu percepciju prostora i vremena provedenog u njemu.

Jedan od ključnih principa biofilne arhitekture je upotreba prirodnih materijala. Ovo podrazumijeva upotrebu drveta, kamena i drugih prirodnih građevinskih materijala prilikom izgradnje objekata, kao i postavljanje biljaka i drugih živih elemenata u prostor. 

Još jedan važan aspekt biofilne arhitekture je korišćenje prirodnog svjetla i ventilacije. Projektujući zgrade i prostore na način da adekvatno koriste prednosti prirodnog svjetla i ventilacije, arhitekta može stvoriti okruženje koje je udobnije i zdravije za korisnike. Otvori treba da budu dovoljno veliki da omoguće dovoljnu količinu prirodnog osvjetljenja, a korišćenje sistema prirodne ventilacije omogućiće da vazduh bude svjež i čist.

Pored navedenog, biofilna arhitektura takođe često uključuje kreiranje otvorenih prostora koji su pogodni za ozelenjavanje. Zeleni krovovi, bašte i druge površine na kojima biljke i drugi oblici života mogu napredovati, pokazali su se i kao idealni prostori u kojima ljudi žele da provode vrijeme. Obezbjeđivanjem ovakvih prostora, arhitektura može pomoći u stvaranju okruženja koje nije samo funkcionalno i estetski prijatno, već naglašava osjećaj povezanosti sa prirodnim svijetom.

Prednosti biofilne arhitekture su brojne. Jasno je da boravak u prirodi ima pozitivne efekte na mentalno i fizičko zdravlje. Integracijom prirodnih elemenata u izgrađeno okruženje, biofilna arhitektura može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju opšteg blagostanja. Pored toga, istraživanje je pokazalo da prirodnije okruženje može povećati produktivnost i kreativnost, čineći ovu gradnju vrijednim alatom za preduzeća i organizacije koje žele da poboljšaju učinak svojih zaposlenih.

Koncept se takođe primjenjuje i na fasade objekata, unapređujući urbani pejzaž kome daje održiviju, zelenu notu, na korist našem umu, tijelu i duši.

U nastavku vam predstavljamo primjere arhitektonskog „povratka prirodi“, iz različitih krajeva sveta.

Bosco Verticale nudi dom ne samo biljkama, već i raznim vrstama ptica i insekata. Poznata kao prva vertikalna šuma na svijetu, Bosco Verticale se sastoji od ukupno 400 stanova.
The Jewel je zabavni, tematski maloprodajni kompleks na aerodromu Čangi u Singapuru.
Živi zid Gardenhouse-a ima jedinstvenu teksturu koja čini organski, prirodan, sezonski dodatak uličnom pejzažu susjedstva. Nalazi se na Beverli hilsu u Kaliforniji.
Amazonske sfere su tri staklene bašte sa kupolom koje se nalaze u kampusu sjedišta Amazona u Sijetlu, Vašington. Sve tri sfere su ispunjene sa oko 40.000 biljaka, zajedno sa radnim prostorima i salonima, rezervisanim za zaposlene u Amazonu.
Dvije zelene vertikalne kule Easyhome Huanggang Vertical Forest City Complex-a dostižu visinu od 80 m. Iz arhitektonskog studija koji je sagradio ovaj kompleks navode da zgrada apsorbuje 22 tone CO₂ godišnje, kao i da proizvodi 11 tona kiseonika godišnje.
Planted Pergola predstavlja neobičnu i originalnu kombinaciju modernosti i kreativne manipulacije materijalima. Zgrada je zamišljena sa namjerom da pruži novi identitet gradu Tokiju.
One Central Park ponio je nagradu za najbolju visoku zgradu na svijetu 2014. godine zbog svojih održivih projektantskih rešenja. Nalazi se u Sidneju, Australija.
Naman Pure Spa predstavlja elitno odmaralište u Danangu, Vijetnam. Spa se sastoji od petnaest soba koje se nalaze u mirnom okruženju između vertikalnih bašta.
Rjue Nišizava je japanski arhitekta koji je omislio ovu četvorospratnu kuću prema želji klijenta i njegovoj namjeri da živi u centru grada, među malim urbanim parcelama. U sklopu kuće u Tokiju predviđena je i urbana bašta.

Biofilna arhitektura sve više privlači pažnju arhitekata, kao jedno od rješenja u borbi protiv klimatskih promjena, ali i kao metod za ponovno uspostavljanje narušene veze između čovjeka i prirode.

N. Bukilić

Izvor: www.designwanted.com

ecoportal.me

Ecoportal je prvi crnogorski internet portal koji obrađuje novosti iz oblasti energetske tranzicijie, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

0 Comments
Inline Feedbacks
Podgledajte sve komentare

Čitajte još

ECO POLIS

Drvena arhitektura: 10 prednosti upotrebe drveta u gradnji objekata

ECO POLIS

Može li parking da bude podvodni? U Amsterdamu da, i to za 7000 bicikala

E-MOBILNOST

Spojiti lijepo i korisno: Na koji način integrisati solarne panele u objekat